Nakon višedecenijske borbe, djeca rođena zbog rata su u julu ove godine ostvarila zakonsko priznanje kao civilne žrtve rata. Skupština Brčko distrikta BiH je u okviru Zakona o civilnim žrtvama rata omogućila priznanje tog statusa.
Predsjednica Udruženja "Zaboravljena djeca rata" Ajna Jusić, kazala je da je odluka Skupštine Brčko distrikta historijska. To je bila motivacija i za Vladu FBiH da usvoji Nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava rata, a koji je prepoznao i djecu rođenu iz čina ratnog silovanja.
Prekinuti šutnju
"Stalna normativna i praktična marginalizacija djece rođene zbog rata prepreka je održivom i inkluzivnom miru, pomirenju i tranzicijskoj pravdi. Ovo nije samo naš problem, i naših majki, mi smo istina ove države, regije, svijeta. Mi smo istina međunarodne zajednice i mi smo progovorili. Vrijeme je da institucije i društvo prekinu šutnju o nama", naglasila je Jusić.
Predsjednica Udruženja žrtava rata “Foča 92-95" Midheta Kaloper Oruli je izrazila zahvalnost Parlamentu FBiH koji je usvojio nacrt zakona. Sugerisala je da treba neka prava mijenjati, dodati nova u nacrtu. Kao primjer navela je pitanje stambenog zbrinjavanja, banjsko liječe i medicinska rehabilitacija, kao troškovi dženaze i sahrana za civilne žrtve rata.
Evropska unija pruža podršku udruženjima djece civilnih žrtava rata, te nastoje uticati na sve nivoe vlasti da donesu jedinstven zakon o priznanju statusa civilnih žrtava rata, posebno djece rođene zbog rata.
U tom smislu je predstavnik Ureda EU u BiH Joeri Maas kazao da je neophodno donošenje zakona kojim će biti priznat status civilnih žrtava rata djeci koja su rođena zbog rata.
Jednak tretman
"Prioritet EU je stvaranje uvjeta za pomirenje u BiH, međusobno razumijevanju i poštovanje. Radit ćemo i težiti na donošenju jedinstvenog zakona koji će jednako tretirati i pravo djece rođene zbog rata", poručio je Maas.
Također je i rezidentna koordinatorica UN Indgrid Macdonald odala priznanje Skupštini Brčko distrikta za donošenje zakona. Izrazila je očekivanje da će u Federaciji BiH biti usvojen takav zakon, koji će biti implementiran za dobrobit žrtava i zadovoljenje njihovih potreba i prava.
U okviru konferencije, u Vijećnici je otvorena izložba pod nazivom "Progovara(j)mo“ Muzeja ratnog djetinjstva. Nastala je kao potreba da sve nevidljive rane, nevidljive posljedice ratnog seksualnog nasilja, dobiju obilk u kojem možemo postati više svjesni koliko posljedica zločin protiv čovječnosti, zločin silovanja žena, ostavlja.
Izložba je kreirana u saradnji sa 12 žena koje su preživjele ratno seksualno nasilje kao malodobne ili jako mlade osobe. Radovi oslikavaju radost, patnju, borbu, današnji život.
Izložba će biti otvorena do 9. decembra u Vijećnici.
