Države članice Evropske unije i Evropski parlament složili su se oko prvog zakona EU za borbu protiv nasilja nad ženama, ali konačni tekst nije prošao u jednom ključnom elementu: uključivanju zajedničke definicije silovanja.
Unatoč zakonodavnim naporima, nasilje nad ženama i porodično nasilje i dalje su prisutni širom evropskog kontinenta, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, Agerpres, ANSA, BTA, CTK, dpa, EFE, FENA, STA u okviru European Newsrooma.
Nakon mjeseci intenzivnih pregovora, EU se složila oko svog dijela zakona za borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, sveobuhvatne direktive koja ima za cilj uskladiti zakonske definicije i minimalne zatvorske kazne za počinitelje u cijeloj EU.
Zakon nastoji zaštititi žene od rodno uvjetovanog nasilja, prisilnih brakova, genitalnog sakaćenja žena i internetskog uznemiravanja. Tekstom se kriminalizira kibernetičko uhođenje, kibernetičko uznemiravanje i kibernetičko poticanje na mržnju ili nasilje širom Evropske unije.
Evropska komisija prvi je put predložila ovakav zakon 8. marta 2022. godine, povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena. Najnoviji sporazum, međutim, ne uključuje zajedničku definiciju silovanja, što se pokazalo kao najkontroverznija točka u pregovorima.
Glavni pregovarači Evropskog parlamenta za ovaj zakon, švedska zastupnica Evin Incir (S&D) i irska zastupnica Frances Fitzgerald (EPP), nisu skrivali svoje razočaranje tokom konferencije za novinare u Strasbourgu te su izrazili nadu da će direktiva postati "početak, a ne kraj" zakonodavnih mjera za borbu protiv nasilja nad ženama u EU.
Pregovori narušeni sporom oko definicije silovanja
Korak uključivanja zajedničke definicije silovanja, potaknut od strane mnogih, bio je blokiran od strane nekoliko zemalja Evropske unije, predvođenih Francuskom, Njemačkom, Austrijom i Nizozemskom. Oni su stali iza tehničko-pravnih razloga o tome kako usvojiti prijedlog, tvrdeći da silovanje nije "evropski zločin". Ostale tradicionalno konzervativne zemlje poput Poljske, Mađarske, Malte, Češke, Estonije, Bugarske i Slovačke zauzele su isti stav.
Evropski parlament i najmanje desetak zemalja EU, uključujući Belgiju, Grčku, Italiju i Španiju, htjeli su uključiti definiciju silovanja na temelju nepostojanja izričitog pristanka. Četiri španska zastupnika u Evropskom parlamentu bila su dio pregovaračkog tima Evropskog parlamenta, a trojica su glasno govorila o potrebi da se evropsko zakonodavstvo uskladi sa standardima u zemljama poput Španije.
Države koje su se protivile definiranju silovanja u tekstu tvrdile su da EU nema nikakve nadležnosti po tom pitanju. Kritičari definicije silovanja tvrdili su da ne postoji pravni temelj za tako standardiziranu regulativu u evropskom pravu. Odgovarajući članak stoga nije ušao u zakon. Njemačka i Francuska vjeruju da rizik uključivanja definicije leži u tome da bi je sud EU mogao poništiti nakon pravnog osporavanja.
Nespremnost da se dogovori definicija silovanja izazvala je kontroverze u Francuskoj, gdje je predsjednik Emmanuel Macron rekao da će borba protiv nasilja nad ženama biti prioritet njegova drugog mandata. Macron je već izazvao kritike javnosti nakon što je branio pretpostavku nevinosti za francuskog glumca Gérarda Depardieua, koji je optužen za silovanje i seksualno uznemiravanje.
Iako tekst ne sadrži definiciju silovanja, države članice nastojat će podići svijest da se seks bez pristanka smatra kaznenim djelom, stoji u priopćenju Evropskog parlamenta. Evropska komisija morat će svakih pet godina izvijestiti o potrebi ažuriranja pravila, dodaje se.
Nadogradnja na Istambulsku konvenciju
Potpredsjednica Evropske komisije Věra Jourová izjavila je za češku novinsku agenciju CTK da direktiva na neki način zamjenjuje Istambulsku konvenciju.
"Nikada nismo imali takvu direktivu o nasilju nad ženama. Reakcija je to i na činjenicu da nisu sve zemlje EU ratificirale Istambulsku konvenciju na koju se već godinama oslanjamo kao na zaštitu od nasilja nad ženama, ali i od nasilja u porodici", rekla je Jourová.
Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Jourová rekla je da ne razumije zašto Češka još nije ratificirala Konvenciju.
"Žao mi je. Mislim da su oni koji šire uzbunu i dezinformacije pobijedili nad zdravim razumom", rekla je i dodala da se Češka time pridružila grupi zemalja ''gdje Crkva ima velik utjecaj i želi vratiti život u 19. stoljeće''.
Istambulska konvencija prepoznaje nasilje nad ženama kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena, obvezujući države na poduzimanje zakonodavnih i drugih mjera za osiguranje pravnog, institucionalnog i organizacijskog okvira za sprječavanje nasilja nad ženama, zaštitu žrtava i kažnjavanje počinitelja.
Ostale zemlje koje nisu ratificirale Istambulsku konvenciju su Bugarska, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka.
Bosna i Hercegovina, koja nije članica EU, ratificirala je Istambulsku konvenciju 2013. godine. Sukladno tome, rodno uvjetovano nasilje trebalo bi biti kažnjivo zakonom u zemlji.
Širom Evrope nasilje nad ženama i dalje traje
Unatoč obećanjima da će se implementirati Istambulska konvencija, Bosnu i Hercegovinu posljednjih godinu dana potresaju sve učestalija ubojstva žena. Nakon posljednjeg ubojstva na sjeveru zemlje, tisuće građana održale su mirnu prosvjednu šetnju, a proglašen je i Dan žalosti. No, najveći odjek u javnosti izazvalo je trostruko ubojstvo u augustu, gdje je počinitelj ubio svoju suprugu u izravnom prijenosu na društvenim mrežama, dok je u drugom videu tvrdio da je ubio još dvije osobe.
Taj čin bio je okidač protestima u brojnim gradovima zemlje kada su aktivisti sve glasnije počeli tražiti uvođenje pravne definicije femicida te uvođenje femicida kao krivičnog djela. Tražili su da se svako nasilje prema ženama definira kao rodno uvjetovano nasilje i kao predmet kaznenog, a ne prekršajnog zakona.
U ostatku Evrope, nasilje nad ženama i porodično nasilje također ostaju stalni problemi.
"To je sistemski problem, s dubokim korijenima u društvenim strukturama, a u mnogim slučajevima odražava neuspjeh sustava zaštite koji bi trebao osigurati sigurnost i integritet polovine populacije zemlje", rekla je Raisa Enachi, predsjednica Odbora za jednake mogućnosti žena i muškaraca u Zastupničkom domu Rumunije.
Prema posljednjim podacima slovenskog državnog ureda za statistiku, žene su tri puta češće žrtve nasilja u intimnoj vezi od muškaraca. Žene također češće postaju žrtve teških oblika nasilja. Slovenska policija godišnje obradi nešto više od tisuću slučajeva krivičnih djela s elementima porodičnog nasilja. Više od 90 posto počinitelja su muškarci, a žrtve su uglavnom žene i djeca, podaci su Udruge SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja.
Šef predstavništva Evropske komisije u Sofiji Boyko Blagoev citirao je podatke Eurostata prema kojima je 21 posto žena u Bugarskoj doživjelo nasilje od strane intimnog partnera tokom svoje odrasle dobi. Zamjenica premijera Mariya Gabriel rekla je u januaru da su muškarci u Bugarskoj 2023. godine ubili više od 20 žena. Broj registriranih slučajeva porodičnog nasilja bio je gotovo 1.400, dodala je.
Da bi Direktiva EU o nasilju nad ženama stupila na snagu, još uvijek je potrebno odobrenje ministara država članica i usvajanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, ali očekuje se da će to proći bez problema. Potpredsjednica Komisije Věra Jourová očekuje da će direktiva konačno biti usvojena do kraja aprila.
