Filozofski fakutet Univerziteta Zenica danas je domaćin okruglog stola na temu "Stanje i perspektive nastavničkih studijskih programa“, koji se održava i u okviru manifestacije "Dani Filozofskog fakulteta u Zenici“.
Zenički fakultet, naime, nizom različitih aktivnosti ove godine obilježava i 30 godina postojanja pa su kao učesnike okruglog stola pozvali goste s nastavničkih fakulteta svih javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini, zatim predstavnike Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH (HEA BiH), Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja (CIP) te sindikata.
Dekanesa Filozofskog fakulteta UNZE-a Alica Arnaut istakla je zadovoljstvo što su se prvi put ovim povodom sastali u ovakvom sastavu, jer današnje stanje s nastavničkim studijskim programima nije dobro.
"Prije svega, imamo deficit nastavničkog kadra u Zeničko-dobojskom kantonu, a slična je situacija i u ostalim kantonima, odnosno u cijeloj BiH. S druge strane, imamo situaciju da brucoši, odnosno maturanti, iz nekog razloga nisu zainteresirani za nastavničke studije. Da li je to zato što je nastavnička profesija na određeni način devalvirana u društvu, ili su to neki drugi razlozi. Ili je sve zajedno", kazala je Arnaut.
Ističe da su današnji skup i sazvali kako bi dali svoj doprinos rješavanju ovog problema.
U narednih tri-četiri godine, najavila je, preko 100 učitelja bit će penzionisano što znači da će biti otvoreno isto toliko pozicija. Nastavnika matematike, informatike i fizike već nedostaje pa su direktori škola prinuđeni da angažiraju i apsolvente.
"Visoko obrazovanje posljednja je ljestvica u obrazovanju čovjeka, ali kada govorimo o obrazovanju nastavnika onda je ona početna. Obrazovanje nastavnika je vrlo važno i nužno je da bude kvalitetno. Kvalitet svakog obrazovnog sistema, koji je stub i temelj svakog društva, dominantno ovisi o kvalitetu rada nastavnika", kazala je prof. dr. Ivana Zečević sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.
Kada je obrazovanje u pitanju, istakla je, zadržavamo se nekoliko decenija unazad te se ne obraća toliko pažnje na profesionalni razvoj nastavnika. Nada se da će se to promijeniti.
"Nastavnička profesija spada u jednu od pet najstresnijih profesija na svijetu, zato što radimo s djecom i mladima. Međutim, nastavnik nije taj koji radi samo s djecom i mladima. Njegov posao niti počinje niti završava u učionici - nastavnik svoj posao nosi kući, ali, jednako tako, mora razvijati i partnerstvo s porodicom i lokalnom zajednicom. Znači, vrlo kompleksan posao koji je prilično obezvrijeđen i devalviran", ocijenila je Zečević.
Obrazovni program moraju da dožive inovacije, ali je nužno imati i kvalitetan nastavnički kadar. BiH će, upozorila je, nakon što je proteklih godina imala deficit profesora fizike i matematike, u narednoj dekadi imati deficit i nastavnika.
Profesor sa Fakulteta za sport Univerziteta u Sarajevu Šemso Ormanović zahvalio je zeničkom fakultetu na organizaciji ovog skupa.
"Po mom skromnom mišljenju, sam položaj nastavnika u društvu je taj koji odbija sve mlade, a koji su možda nekada i bili zainteresovani ili su se kroz osnovno i srednje obrazovanje bili zaljubili u poziv nastavnika", kazao je Ormanović, koji je dodao kako je ovo izazovno zanimanje.
Jedno od rješenja za poboljšanje statusa nastavnika, podvukao je, mogla bi biti i inicijativa predstavnika sindikata iz oblasti obrazovanja iz Kantona Sarajevo da nastavnici postanu državni službenici.
