Danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod vjeruje da će se NATO savez pokazati ujedinjenim oko potencijalnog pristupanja Finske i Švedske, unatoč signalima iz Turske koji sugeriraju da Ankara nije spremna podržati historijsko proširenje.
Kofod je razgovarao s Newsweekom u subotu na marginama konferencije Lennart Meri u Tallinnu, Estonija. Godišnji događaj fokusiran je na pitanja vanjske i sigurnosne politike iz istočne i sjeverne evropske perspektive, a ove godine dominiraju rasprave o ratu u Ukrajini i skorom širenju NATO-a.
"I sa Švedskom i sa Finskom, svi signali koji sada dolaze od njih izgledaju kao da će podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, ali moramo pričekati na službenu odluku", rekao je Kofod za Newsweek.
"Ali ako se to dogodi, nema sumnje da će za nordijsku regiju, a posebno pet nordijskih zemalja, to biti historijski trenutak. Iz temelja ćemo povećati našu sigurnost."
Političari, dužnosnici i zapovjednici NATO-a općenito su pozdravili odluku Finske ranije ove sedmice da traži punopravno članstvo u savezu. Očekuje se da će Švedska slijediti taj primjer, a obje zemlje će se vjerovatno pridružiti transatlantskom bloku tokom ili neposredno prije summita NATO-a u Madridu krajem juna.
Ali Turska, koja je dugo bila uključena u žestoke unutrašnje sporove NATO-a, izrazila je rezerve. "Trenutno pratimo razvoj događaja u vezi sa Švedskom i Finskom, ali ne osjećamo se pozitivno u vezi s tim", rekao je predsjednik Recep Tayyip Erdogan novinarima u petak.
"Ne želimo pogriješiti", dodao je predsjednik Turske. "Skandinavske zemlje su poput pansiona za terorističke organizacije. Da idemo još dalje, imaju i mjesta za njih u svojim parlamentima."
Erdoganove su se primjedbe odnosile na članove Radničke stranke Kurdistana (PKK) i Jedinica za zaštitu naroda sirijskih Kurda (YPG), koje Turska smatra terorističkim organizacijama. Čini se da je predsjednik Turske također mislio na sljedbenike muslimanskog učenjaka Fethullaha Gulena sa sjedištem u SAD-u, kojeg Ankara okrivljuje za neuspjeli pokušaj državnog udara 2016. godine.
Kofod je za Newsweek rekao kako u konačnici ne očekuje da će Turska blokirati finsko ili švedsko članstvo. "Očekujem jedinstvo u NATO-u oko ovog pitanja", objasnio je ministar vanjskih poslova.
"U ovoj temeljnoj sigurnosnoj raspravi, mislim da svi mogu vidjeti situaciju u kojoj se nalazimo, u Evropi s ruskim pitanjem i cijelom filozofijom koja stoji iza toga, cijelim autokratskim pogledom na svijet koji sada vidimo kako dolazi iz Rusije i ekspanzionizmom", rekao je Kofod.
"Mislim da svi vide [da je] prava stvar da se okupe, svih 30 država članica NATO-a - uključujući Tursku."
Newsweek je kontaktirao tursko Ministarstvo vanjskih poslova kako bi zatražio komentar. Erdoganov savjetnik i glasnogovornik Ibrahim Kalin u subotu je, čini se, ublažio predsjednikov stav, rekavši za Reuters: "Ne zatvaramo vrata. Ali u osnovi pokrećemo ovo pitanje kao pitanje nacionalne sigurnosti Turske."
Kofod je rekao da se odluka predsjednika Vladimira Putina da napadne Ukrajinu pokazala ozbiljnom strateškom greškom. Obnovljena ruska agresija potaknula je širenje NATO-a protiv koje se Moskva tako dugo bunila, plus je potaknula sankcije Zapada koje prijete osakaćenjem ruske ekonomije.
"Mislim da je ovo vjerovatno početak kraja tog tipa režima s tom vrstom autoritarnosti i nepoštivanja međunarodnog prava, njegovih susjeda, ekspanzionizma s vojnom silom koji se trenutno događa u Ukrajini", objasnio je Kofod.
"Mislim da svi mi u Evropi i transatlantski to shvaćamo i zato se tako snažno okupljamo", rekao je Kofod.
Kremlj je više puta prijetio odmazdom ako Finska i Švedska uđu u NATO. Ove sedmice ruska energetska kompanija RAO Nordic objavila je da će od nedjelje obustaviti opskrbu Finske električnom energijom. Nacionalni mrežni operater Fingrid rekao je da će manjak biti nadoknađen dodatnom opskrbom iz Švedske i većom količinom energije proizvedenom unutar Finske.
"Kremlj i Putin i ono što vidimo danas je neprijatelj broj jedan demokratije i demokratskih vrijednosti", dodao je Kofod. "Ovo je ogromna strateška pogreška Putinovog režima."
"Željeli smo sve sporove riješiti mirnim putem, diplomatskim sredstvima", rekao je Kofod.
"Ponudili smo iznova i još uvijek to činimo. Ali on je zanemario sve ponude za pregovore, za mirne pregovore i započeo ničim izazvan ilegalni rat s razornim uništavanjem stanovništva u Ukrajini. A to mora doći s najvišom mogućom cijenom."
"Možemo ga zaustaviti i zaustaviti bilo kakav presedan za takvo ponašanje s bilo kojeg mjesta", dodao je Kofod.
