Muslimani širom svijeta danas obilježavaju jedan od dva najvažnija islamska praznika, Kurba- bajram. Godišnje muslimansko hodočašće poznato kao hadž započelo je 18. jula.
Centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice u BiH održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje je bajramsku hutbu kazivao reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović. Bajram-namaz se klanjao u 6 sati.
urban-bajram, koji dolazi dva mjeseca i deset dana nakon Ramazanskog bajrama, traje četiri dana. Za ovaj blagdan posebno je to što se prinosi žrtva – kurban, a meso se dijeli porodici, prijateljima i osobama slabijeg materijalnog stanja.
Kurban-bajram se naziva i Hadžijski bajram jer muslimani iz cijelog svijeta odlaze u Mekku kako bi obavili jednu od pet temeljnih islamskih dužnosti – hadždž.
I ove godine, zbog pandemije koronavirusa, milioni hadžija su spriječeni da obave hadž, a koji je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uslove za to.
Centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice u BiH održava se u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje bajramsku hutbu kazuje reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein-ef. Kavazović.
Prvi dan Kurban-bajrama muslimani dočekuju u svojim domovima, muškarci u zoru odlaze u džamije na sabah-namaz, čekaju izlazak sunca i klanjaju bajram-namaz. Slijedi čestitanje. Zatim odlaze na mezarje (groblja), te se potom vraćaju u svoje domove, gdje prinose žrtvu Kurbana po pravilima šerijatskog prava. Muslimani najčešće žrtvuju ovna ili ovcu, a žrtveno meso se dijeli na tri dijela: jedan za obitelj, jedan za susjede i rodbinu i jedan za siromašne. Za to vrijeme žene pripremaju obilan objed, a prednost se daje korištenju žrtvenog mesa. Darivaju se djeca, obilaze se i daruju susjedi i rodbina, te im se donosi po komad žrtvenog mesa, kao simbol blagoslova i predanosti Bogu.
