Performansom ispred sarajevske Katedrale obilježen je Dan bijelih traka, u znak sjećanja na progon i ubistvo 3.176 građana Prijedora i okoline.
Pokret "AntiDayton" je i ove godine pripremio kratki performans sa 102 djece koji bi trebao ostaviti poseban pečat na prolaznike.
Među 3.176 ubijenih Prijedorčana je i 102 djece. Najmlađa žrtva je dječak Velid Softić, koji je imao svega dva mjeseca kada je ubijen.
Nihad Aličković iz pokreta "AntiDayton" podsjetio je da godinama obilježavaju Dan bijelih traka, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u Bosni i Hercegovini.
"Danas smo tu ponovo sa 102 djece koja simbolizuju 102 ubijene djece u Prijedoru. S njima još jednom želimo pokazati koliko je 102 djece, da to nije samo broj 102, da su to najmanje dvije, tri učionice djece i da probudimo svijest prvenstveno građana Sarajeva. Poruka je vrlo jasna, da ova djeca su danas predstavljala ubijenu djecu u Prijedoru. Njihov krik koji ste čuli danas je bio krik ubijene djece u Prijedoru, a koja svojim krikom pozivaju nadležne da se postavi spomenik ubijenoj djeci. Današnji performans je krik, vrisak djece ubijene u Prijedoru kroz današnju djecu. Ovo je prvenstveno jedan vid edukacije ovoj djeci kojoj želimo da probudimo svijest o žrtvama u Prijedoru", istakao je Aličković.
Kako je kazao, djeca koja su ubijena u Prijedoru od 1992. do 1996. godine zaslužuju svoj spomenik u tom gradu.
"Potreban je da bi se znala istina. Vjerujem da će kad-tad doći do tog spomenika. Djeca, koja su danas bila ispred Katedrale, su imala fotografije ispred svojih lica, fotografije ubijene djece i siluete one djece čije slike nažalost ne postoje", izjavio je Aličković.
Dotakao se i zabrane okupljanja u Prijedoru koja je planirana u znak sjećanja na ubijene u proteklom ratu.
"To je pokušaj gašenja istine, glasa, protesta, molbe i vapaja žrtava za obilježavanjem mjesta, prostora, grada, lokacije", izjavio je Aličković.
Simbolika bijelih traka dolazi iz maja 1992. godine, tačnije kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na svoje prozore zakače bijele čaršafe, a ako izlaze van da vežu bijele trake oko ruke. Na taj način su označeni nesrbi u Prijedoru nakon čega su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja.
U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.
Na današnji dan osnovan je logor "Omarska", kroz koji je prošlo više od 3.000 zatvorenika.
Godinama se 31. maja ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma ali i poručuju da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu BiH, ali i drugim mjestima.
Svi koji su prošli golgotu minulog rata ističu da je Dan bijelih traka pobjeda ljudskosti nad nacionalizmom i Dan obilježavanja zločina nad svim nevinim ljudima, te da je neophodno prisjetiti se svih žrtava i nikad ne zaboraviti stradanja djece i građana Prijedora.
