Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je francuskim i njemačkim čelnicima u ponedjeljak da planira potpisati dekret kojim se dvije otcijepljene regije u istočnoj Ukrajini priznaju kao neovisne, što je na kraju i učinio.
Evo pogleda na implikacije za širu krizu, u kojoj Sjedinjene Države kažu da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu sa snagama do 190.000 vojnika koje je okupila u blizini granica svog susjeda.
KOJE SU ODMETNUTE REGIJE?
Ruski podržani separatisti u regijama Donjeck i Lugansk - zajednički poznatim kao Donbas - odvojili su se od kontrole ukrajinske vlade 2014. i proglasili se nezavisnim "narodnim republikama", do sada nepriznatim. Od tada, Ukrajina kaže da je oko 15.000 ljudi ubijeno u borbama. Rusija poriče da je strana u sukobu, ali je podržavala separatiste na brojne načine, uključujući tajnu vojnu podršku, financijsku pomoć, opskrbu vakcina protiv COVID-19 i izdavanje najmanje 800.000 ruskih pasoša stanovnicima. Moskva je uvijek poricala planiranje invazije na Ukrajinu, piše Reuters.
ŠTA ZNAČI RUSKO PRIZNANJE?
Rusija prvi put kaže da Donbas ne smatra dijelom Ukrajine. To bi moglo utrti put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regije, koristeći argument da intervenira kao saveznik da ih zaštiti od Ukrajine. Član ruskog parlamenta i bivši politički čelnik Donjecka, Alexander Borodai, rekao je prošlog mjeseca za Reuters da će separatisti tada tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad dijelovima regija Donjeck i Lugansk koji su još uvijek pod kontrolom ukrajinskih snaga. Ako se to dogodi, moglo bi dovesti do otvorenog vojnog sukoba između Rusije i Ukrajine.
ŠTA JE S MIROVNIM PROCESOM u MINSKU?
Rusko priznanje zapravo uništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014.-2015. koje su, iako još uvijek nisu provedene, sve strane, uključujući Moskvu, do sada smatrale najboljom šansom za rješenje. Sporazumi zahtijevaju veliki stepen autonomije za dvije regije unutar Ukrajine.
KAKO ĆE REAGIRATI ZAPAD?
Zapadne vlade se mjesecima postrojavaju kako bi upozorile Moskvu da bi svako kretanje vojnih snaga preko ukrajinske granice izazvalo snažan odgovor, uključujući stroge financijske sankcije.
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je prošle sedmice da bi priznanje "dodatno potkopalo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo grubo kršenje međunarodnog prava, (i) dodatno dovelo u pitanje izjavljenu predanost Rusije da nastavi s diplomacijom radi postizanja mirnog rješenja ove krize".
Rekao je da će to zahtijevati "brz i čvrst" odgovor Sjedinjenih Država i njihovih saveznika.
JE LI RUSIJA PRIZNALA ODMETNUTE REGIJE PRIJE?
Da - priznala je neovisnost Abhazije i Južne Osetije, dviju gruzijskih otcijepljenih regija, nakon kratkog rata s Gruzijom 2008. Osigurala im je opsežnu budžetsku podršku, proširila rusko državljanstvo na njihovo stanovništvo i tamo smjestila hiljade vojnika.
KOJE SU ZA I PROTIV MOSKVE?
U slučaju Gruzije, Rusija je iskoristila priznanje otcijepljenih regija kako bi opravdala otvorenu vojnu prisutnost u susjednoj bivšoj sovjetskoj republici u pokušaju da na neodređeno vrijeme osujeti težnje Gruzije za NATO-om uskraćujući joj punu kontrolu nad vlastitim teritorijem. Ista razmatranja vrijedila bi za Ukrajinu.
S druge strane, Moskva se suočava sa sankcijama i međunarodnom osudom zbog napuštanja procesa iz Minska nakon što je dugo tvrdila da mu je predana. Također će na neodređeno vrijeme biti opterećena odgovornošću za dva teritorija opustošena kroz osam godina rata i kojima je potrebna velika ekonomska podrška.
