Satima je trajao policijski uviđaj na Jarunskoj cesti u Zagrebu gdje je u četvrtak, sat prije ponoći, pala bespilotna letjelica ruske proizvodnje koja je napravila krater promjera tri metra i dubine oko jedan metar i pritom oštetila više automobila.
Kako navode regionalni mediji, nešto dalje pronađena su i dva padobrana.
Iz Vlade Hrvatske su potvrdili da je letjelica, prema dosada prikupljenim podacima, u hrvatski zračni prostor ušla iz smjera istoka prema zapadu, odnosno iz zračnog prostora Mađarske. Između ostalog, kazali su da je letjela brzinom od 700 km/h na visini od 1.3000 metara.
O cijeloj situaciji te šta su mogući naredni koraci razgovarali smo sa šefom Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom Burch Univerzitetu i bivšim vojnim predstavnikom BiH u NATO-u, Alijom Kožljakom.
Naš sagovornik kaže kako je letjelica koja je završila u Zagrebu šokirala cijelu Evropu te da je još jako bitno da se sačeka detaljna analiza.
"Letjelica koja je završila u Zagrebu je uistinu šokirala cijelu Evropu i to upravo iz razloga zbog njenog prolaska kroz ove teritorije i NATO države, a i samu udaljenost od 700 kilometara. Ono što je interesantno je i njeno praćenje te što je ona letjela na visini od oko 1.300 metara. Istražne radnje će biti puno relevantnije da kažu o čemu se radi, jer imamo sada puno špekulacija", kazao je Kožljak.
Dodao je kako ne bi trebalo praviti analizu na osnovu raznih špekulacija te da bi to moglo samo odvesti u skroz krivom smjeru.
"Ono što je definitivno bitno da će se NATO stručnjaci najvišeg nivoa, uključujući civilne agencije, morati angažirati u detaljnu analizu šta se desilo. Ako se utvrdi da je ova letjelica uistinu letjela iz Ukrajine i to 700 kilometara i doletjela iznad Zagreba, onda bi to trebalo da bude ozbiljno upozorenje članicama NATO-a. Morali bi se pozabaviti sa kvalitetom kontrole njihovog zračnog prostora, što sugeriše da bi se slično iznenađenje moglo ponoviti sa puno težim posljedicama. Dakle, ovo će automatski intenzivirati radnje na povećanju kvaliteta, ali i samog nivoa spremnosti protuzračne odbrane, posebno NATO članica koje se nalaze u neposrednoj blizini sukoba, gdje računam i Mađarsku i Hrvatsku i ove istočne države NATO saveza", istaknuo je Kožljak za Raport.
Osvrnuo se i na to kako se trenutna situacija može odraziti na Bosnu i Hercegovinu, te imaju li građani naše zemlje razloga za strah.
"Iskreno da kažem, nakon zvaničnih potvrda, sigurno ćemo napraviti detaljnu analizu u kontekstu Bosne i Hercegovine. To će se svakako iskoristi da će se oni koji brinu o sigurnosti BiH, a to su EUFOR i NATO, morati pozabaviti kvalitetom i nivoom spremnosti protuvazdušnih snaga koje štite NATO, ali i samim tim i BiH", kazao je Kožljak.
Hrvatske vlasti istražuju ovaj ozbiljan incident.
