Energetska kriza koja nas prati od oktobra prošle godine, i koju je izbijanje sukoba između Rusije i Ukrajine dodatno zaoštrilo, podstakla je opšti rast cena ključnih energenata, koje prati posljedično poskupljenje električne energije i samim tim doprinosi rastu opšte inflacije. Ove neprilike obaraju na koljena i najrazvijenije ekonomije svijeta, i posljedice istih polako se osjećaju i u našem regionu.
Velika Britanija
Britanski energetski regulator objavio je u petak da će podići svoju glavnu gornju granicu na račune potrošača za energiju na prosječnih 3.549 funti sa 1.971 funti godišnje, pošto grupe za kampanju, istraživački centri i političari pozivaju vladu da se pozabavi krizom troškova života.
Granica cijena ograničava standardnu tarifu koju dobavljači energije mogu da fakturišu domaćim kupcima za njihov kombinovani račun za struju i gas u Engleskoj, Škotskoj i Velsu, ali ga Ofgem preračunava tokom cijele godine kako bi se odrazile cijene na veliko tržište i drugi troškovi industrije, piše CNBC.
Pokriva oko 24 miliona domaćinstava. 4,5 miliona domaćinstava sa planovima plaćanja unaprijed suočavaju se sa povećanjem sa 2.017 funti na 3.608 funti.
Ograničenje se ne primjenjuje u Sjevernoj Irskoj, gdje dobavljači mogu da povećaju cijene u bilo kom trenutku nakon što dobiju odobrenje od drugog regulatora.
Italija
Maloprodajno udruženje "Konfkomerćo" saopštilo je da je oko 120.000 italijanskih firmi u opasnosti od zatvaranja od sada pa sve do prve polovine sljedeće godine zbog poskupljenja energenata, rata u Ukrajini i rasta inflacije, prenosi Tanjug.
Energetska spirala i inflacija koja se kreće iznad 8,0 odsto, i koja će prema očekivanjima nastaviti uspon zbog poskupljenja energetskih sirovina, ugrožava od sada do kraja prvih šest mjeseci 2023. godine oko 120.000 preduzeća u uslužnom sektoru, navodi se u saopštenju Konfkomerća, prenosi agencija Ansa.
Ugroženo je oko 370.000 radnih mjesta.
Troškovi uslužnog sektora za energiju iznosiće 33 milijardi eura u 2022, što je tri puta više u odnosu na 11 milijardi eura 2021. godine i više nego duplo u odnosu na 14,9 milijardi iz 2019. godine, dodaje se dalje.
To je scenario koji izaziva veliku zabrinutost, ističu iz "Konfkomerća" i pozivaju vladu da pruži veću pomoć preduzećima koja su u problemima, navodi Ansa.
Sjeverna Makedonija
Proglašeno krizno stanje u snabdjevanju toplotnom i električnom energijom trajaće 30 dana od dana početka primjene ovih odluka.
Vlada Sjeverne Makedonije donijela je odluke o postojanju krizne situacije u snabdjevanju toplotnom energijom na području grada Skoplja i u snabdjevanju strujom na teritoriji cijele države, pišu Vijesti.
Kako je saopšteno poslije 74. sjednice, obje odluke donijete su na prijedlog Upravnog odbora za koordinaciju i upravljanje u sistemu upravljanja krizama i počet će da se primjenjuju od 1. septembra 2022. godine.
Proglašeno krizno stanje u snabdjevanju toplotnom i električnom energijom trajaće 30 dana od dana početka primjene ovih odluka.
Prvu odluku vlada Dimitra Kovačevskog je, precizira se, donijela zbog nedostatka toplotne energije, mogućnosti korišćenja alternativnog goriva i stanja na tržištu toplotne energije, a drugu zbog nedostatka električne energije i stanja na tržištu električne energije.
