Predsjednik HDZ-a 1990 i predsjednik Komisije za nadzor nad radom OSA-e Ilija Cvitanović smatra kako samoubistvo zaštićenog svjedoka koji je bio suradnik Sipinih istražitelja ratnog zločina nad Hrvatima u Bugojnu, govori o ozbiljnim propustima u radu istražnih i pravosudnih organa na ovom slučaju.
U izjavi dostavljenoj medijima Cvitanović podsjeća kako je zaštićeni svjedok trebao pokazati lokacije masovnih grobnica na lokalitetu Rostovo, gdje su pokopani posmrtni ostaci ubijenih zarobljenih pripadnika bugojanskog HVO-a.
"U Bugojnu je prije rata živjelo oko 15.000 Hrvata, danas govorimo o tisuću do dvije stalno naseljenih stanovnika hrvatske nacionalnosti. Znamo što su ti ljudi prošli u ratu, logor Stadion, uništena imovina, nestali i ubijeni te pokopani u masovnim grobnicama za koje još ne znamo gdje su. Što je to, nego etničko čišćenje i ratni zločin i to težak oblik ratnog zločina koji se i 30 godina poslije perpetuira u njegovom izvršavanju. Smatram da obitelji stradalih i poginulih imaju pravo pokopati kosti svojih najmilijih. Međutim, ovaj slučaj sa samoubojstvom zaštićenog svjedoka govori o višeslojnom problemu kojega će tek trebati istražiti i u tom pogledu doista očekujem konkretne rezultate", poručio je Cvitanović.
On smatra kako je zaštićeni svjedok digao ruku na sebe zbog straha od odmazde prema njemu i njegovoj porodici od izvršitelja ratnog zločina koji su trebali biti raskrinkani.
"Sve to govori o nevjerojatnom utjecaju na proces ometanja istrage ali i zadovoljenja pravde. Govori i o curenju informacija ili iz istrage ili iz pravosuđa, što ukazuje na ozbiljan problem s kojim se nisu u stanju baviti domaći pravosudno-policijski organi. Doista smatram kako slučaj ratnog zločina u Bugojnu i poslije toliko godina i sam slučaj samoubojstva svjedoka zahtijevaju poseban nadzor u kojemu će svoju ulogu imati i međunarodna zajednica jer, očito, domaći organi nisu kadri doći do svih spoznaja i relevantnih informacija", kazao je Cvitanović.
Dodao je kako su javnosti poznata imena ratnog rukovodstva općine Bugojno te Armije BiH, koja se dovode u vezu sa zločinima nad bugojanskim Hrvatima.
"Možete misliti s kolikim se pritiskom svjedok nosio i koji su centri moći vršili pritisak na njega kada se odlučio podići ruku na sebe. Kakvi su tek pritisci većeg ili manjeg intenziteta na cjelokupan proces istrage i rada policijskih i pravosudnih tijela na istraživanju ratnog zločina u Bugojnu. Očekujem kako će istraga ovog slučaja ali i tad pravosudnih tijela na ovom slučaju biti predmet posebnog monitoringa i međunarodnih čimbenika u BiH. Očekujem kako će i vrh političkih i vojnih struktura u ratnom Bugojnu, biti ispitan", ustvrdio je Cvitanović.
Na kraju svoje izjave Cvitanović je naveo kako će kao predsjednik Komisije za nadzor nad radom OSA-e zatražiti informaciju o svemu poduzetom.
"Ključno je istražiti kako je zaštićeni svjedok postao meta i koji su ga razlozi naveli na ovaj čin. Mislim da je odgovor na ovo pitanje svima jasan, treba naći pokrovitelje samoubojstva", zaključio je predsjednik HDZ-a 1990 i predsjednik Komisije za nadzor nad radom OSA-e Ilija Cvitanović.
