Nakon što je postalo poznato da Pramod Mittal pokreće stotine miliona dolara vrijedan arbitražni spor protiv Bosne i Hercegovine, raspetljavaju se novi detalji priče oko lukavičkog GIKIL-a.
Poznato je da je Mittal bio većinski vlasnik ove kompanije, odnosno 51 posto, dok je Vlada TK preko svoje kompanije KHK držala preostalih 49 posto kapitala. Tako je i dan danas u sudskom registru.
Mittal je 'protjeran', mjesto zauzeli kadrovi SDA
Mittal je faktički 'protjeran' iz kompanije. Protiv njega je pokrenut krivični postupak 2019 godine, a Uprava GIKIL-a nije dozvolila da imenuje svoju zamjenu na mjesto predsjednika Nadzornog odbora.
Uprava GIKIL-a, odnosno preostali bosanski članovi te krnje uprave, odlučili su 20. januara 2020. isključiti GSHL iz upravljanja, iako je Uprava niži organ od Nadzornog odbora.
Takvu odluku nikada nisu uspjeli registrovati. Mittal je zbog navodnih malverzacija odlučio tužiti državu BiH, o čemu smo detaljno već pisali.
No, sad cure novi detalji poslovne drame koja ima elemente političke korupcije i manipulacije.
Naime, cijela priča počela je još 2014. godine kada je GIKIL-u stigao na naplatu ogroman dug od kompanije Stemcor, nakon što je Stemcor raskinuo ugovor s GIKIL-om u maju 2013 godine.
S obzirom da je Mittal kroz kompaniju GSHL vlasnik 51 posto GIKIL-a, a Vlada TK preko KHK vlasnik 49 posto, GSHL je tražio da se dug po tom procentu i otplati. Odnosno, tako je ugovor ove dvije kompanije i propisao.
No, Vladi TK, kojom tada (kao i sada) rukovodi SDA, to se naravno nije svidjelo.
Nakon što im je stigao zahtjev da njihove kompanija KHK mora i treba platiti 49 posto duga dobavljaču uglja, Vlada TK traži od svojih članova uprave GIKIL-a da redefiniraju upravljačke strukture. Preciznije - da se isključi GSHL.
Sud uvažava žalbu
Članovi Uprave GIKIL-a (bliski SDA) to su i uradili. U upravljački strukturu se imenuje Sulejman Brkić (SDA) i to kao predsjednik Nadzornog odbora GIKIL-a, što je do tada bio Mittal.
GSHL se žali i sud uvažava žalbu te se poništava odluka Vlade TK i uprave KHK.
Potom Vlada TK, odnosno KHK, tuži GSHL i traži da se redifiniraju upravljačke strukture. Međutim, sud se proglasi nenadležnim jer po ugovoru koji je sklopljen prilikom formiranja GIKIL-a navedeno je da će GSHL i KHK sve sporove rješavati arbitražnom. I ta odluka je postala pravosnažna.
Nakon što je Vlada TK odbila pokriti dug u iznosu od 49%, GHSL je 2015 pokrenuo arbitražu. Međutim, i ta ročišta se plaćaju, a Vladi TK to nikako ne ide u prilog. Arbitražna ročišta su prekinuta nakon što Vlada TK nije uplatila nekoliko tranši.
Zbog toga osmišljavaju plan po kojem će se riješiti arbitražnog postupka te putem krivičnog postupka pokrenuti istragu.
Tadašnji SDA-ov premijer Jakub Suljkanović daje sljedeće izjavu:
"Naši će sudovi sad dokazivati ono za šta bismo tamo davali pare. Naš sud će to sad dokazivati u našem postupku. Što bismo davali 500.000 maraka i nismo sigurni da će ti arbitražni suci stranci biti na našoj strani, jer će ih on kupiti".
Krši ugovor
Dakle, sam premijer bio je svjestan da krši ugovor koji ima potpisan s Mittalom i po kojem sve sporove rješava arbitražni sud.
No, Suljkanović je očito bio svjestan da nasilno preuzimanje GIKIL-a ne bi prošlo na stranom sudu.
Već u julu 2019. godine Sulejman Brkić, čovjek kojem je propalo da bude šef NO GIKIL-a umjesto Mittala, biva imenovan za ministra unutrašnjih poslova.
Tri dana poslije toga, Mittal je uhapšen.
Kako su uhapsili Mittala i odredili mu mjere zabrane da radi bilo šta vezano za GIKIL, Vlada TK pokreće niz aktivnosti da putem svojih tadašnjih članova u upravi GIKIL-a ponovo isključi GSHL iz kompanije GIKIL te imenuje iste svoje članove Nadzornog odbora, od kojeg predsjednik Nadzornog odbora Abdel Đozić, koji je član izvršnog odbora SDA Lukavac, i Adbulah Zukić, također član SDA, a tadašnji savjetnik premijera TK, i iste članove uprave GIKIL-a koje je i planirala još 2016., a za sekretara kompanije Emir Junuzović, također član izvršnog odbora SDA Lukavac.
S izuzetkom Brkića, koji je dobio ministarsku poziciju.
Brkić je ranije pravosnažno osuđivan
Inače, Brkić je pravosnažno osuđen pred Općinskim sudom u Tuzli zbog krivičnog djela primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem i dobio je je dvije godine zatvora.
"Optužnicom Tužilaštva se Brkić tereti da je svjestan da koristi svoj službeni i uticajni položaj ministra u MUP-u TK, u periodu od avgusta 2019. do februara 2020. godine, više puta protivzakonito posredovao i uticao na tadašnjeg direktora a kasnije i v.d. direktora Uprave policije TK, da izvrše službene radnje koje ne bi smjeli izvršiti, a vezano za interno preraspoređivanje većeg broja višerangiranih policijskih službenika u MUP-u TK, iako je znao da u skladu sa zakonima o unutrašnjim poslovima i o policijskim službenicima TK Uprava policije ima operativnu samostalnost i da isključivo direktor Uprave odlučuje o radnim pravima policijskih službenika", saopćeno je tad iz Tužilaštva.
Takve zahtjeve su i tadašnji direktor i v.d direktor odbili, budući da su izlazili van ovlaštenja ministra i suprotni su propisima o internom raspoređivanju službenika u policijskom organu.
Također, optužen je da je u maju 2020. godine uputio Vladi TK prijedlog za imenovanje kandidata za novog direktora Uprave policije TK iako je znao da ne zadovoljava uslove u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima TK, jer mu u mandatnom periodu prestaje radni odnos po sili zakona zbog uslova za starosnu penziju.
Bez obzira na takva saznanja, nastavio je insistirati na imenovanju ovog kandidata za direktora, te je kao ovlašteni predlagač na vanrednoj sjedici Vlade TK obrazložio svoj pismeni prijedlog i zatajio članovima Vlade da predloženi kandidat ne ispunjava eliminatorni zakonski kriterij.
Održavajući članove Vlade u zabludi, jer su imenovali takvog kandidata za direktora Uprave, ovoj osobi je pribavio korist u vidu imenovanja, kao i u vidu veće plate i doprinosa na platu.
