Protesti koji su tokom vikenda izbili u Kini polako su utihnuli nakon što su ih vlasti počele suzbijati. U Šangaju su uz glavnu rutu demonstracija podignute velike barijere i policija je uhapsila nekoliko osoba, a u glavnom gradu Pekingu planirani su protesti odgođeni nakon što su policajci opkolili mjesto okupljanja demonstranata. Sigurnosne snage sve češće zaustavljaju prolaznike i provjeravaju mobitele zbog sumnjivog sadržaja ili softvera. U Kini su aplikacije poput Twittera i Telegrama, koje se često koriste širom svijeta za mobilizaciju građana, zabranjene te stanovnici moraju koristiti VPN kako bi zaobišli ograničenja.
No, Kinezi u dijaspori nastavili su s protestima u znak solidarnosti te su se okupili ispred kineskih ambasada u Londonu, Parizu i Tokiju te na univerzitetima u SAD i Evropi.
Val protesta pokrenuo je požar koji je u četvrtak izbio u stambenoj zgradi u Urumqiju, glavnom gradu krajnje zapadne pokrajine Xinjiang. U požaru je poginulo najmanje deset ljudi, a devet ih je povrijeđeno jer zbog restriktivnih mjera stanari nisu mogli izaći iz zgrade i spasiti se od vatrene stihije. Veliki dijelovi regije Xinjiang i njen glavni grad bili su u karantinu više od 100 dana. Protesti su počeli u Urumqiju gdje su stanovnici marširali do vladine zgrade i zahtijevali kraj karantina.
Lokalna vlada rekla je da će ukinuti karantenu u fazama, ali nije dala jasan vremenski okvir. Obećanje političara nije bilo dovoljno da umiri frustracije i strah Kineza od bolesti, gubitka poslova i učinkovitosti vakcina kineske proizvodnje.
Širenje protesta
U Šangaju su se u subotu stotine ljudi okupile na bdjenju uz svijeće na cesti Urumqi, nazvanoj po istoimenom gradu u Xinjiangu, kako bi odali počast žrtvama požara. Bdjenje se ubrzo pretvorilo u protest protiv vladine politike postizanja nulte stope zaraze u suzbijanju pandemije covida-19 i nesposobnosti vladajuće stranke da učinkovito odgovori na pandemiju.
Kinezi sve manje vjeruju vladi koja tvrdi da je politika nula covida naučni odgovor na pandemiju. Pojedini demonstranti su otvoreno tražili smjenu vlasti, vičući "Dolje KPK, dolje Xi Jinping" i protivili se "neograničenim mandatima predsjednika". Mnogi su podigli prazne listove bijelog papira - simboličan prosvjed protiv cenzure - i skandirali: "Potrebna su nam ljudska prava, potrebna nam je sloboda".
Policija ih je rastjerala i uhapsila, ali se sljedeći dan na istome mjestu okupilo još više ljudi. Do nedjelje navečer masovne su se demonstracije proširile na Peking, Chengdu, Guangzhou i Wuhan gdje je hiljade demonstranata tražilo ukidanje vladine politike postizanja nulte stope zaraze. Stanovnici nekih zatvorenih četvrti srušili su barijere kako bi izašli na ulice.
Tokom proteklog vikenda diljem Kine održalo se 20 demonstracija u 15 gradova. Na najmanje 79 sveučilišta u 15 kineskih pokrajina organizirani su masovni prosvjedi, od kojih 14 u glavnom gradu Pekingu.
U Nanjingu su se studenti novinarstva okupili na sveučilištu gdje su pjevali kinesku nacionalnu himnu i Internacionalu, socijalističku himnu koja se koristila kao poziv na akciju u demonstracijama širom svijeta. Izvan kampusa građani su također marširali ulicama, vičući: "Nećemo PCR, želimo jesti. Ne želimo izolaciju, želimo slobodu".
Ovaj slogan izvorno je osmislio nepoznati prosvjednik koji je objesio veliki transparent u Pekingu uoči 20. kongresa Komunističke partije Kine. Iako je brzo uhapšen, njegov slogan je odjeknuo zemljom. Policija je uhapsila stotine demonstrana. Među njima i novinara BBC-ja Eda Lawrencea koji je pretučen i uhapšen dok je izvještavao o protestima u Šangaju.
Politički usmjereni zahtjevi
Ovo je prvi put u posljednjih 30-ak godina da se u Kini istodobno održavaju prosvjedi u velikim gradovima. Iako protesti nisu rijetki u Kini, najčešće su lokalni i usmjereni protiv ekonomskih ili društvenih politika. Također, prvi put u nekoliko decenija se dogodilo da učesnici demonstracija dolaze iz različitih društvenih sredina. I što je još važnije, neki od zahtjeva su izrazito politički usmjereni.
Svijet promatra što se događa u Kini i kako će vlada reagirati na zahtjev za promjenu smjera. Ako se država otvori, vjerojatno će doći do porasta slučajeva infekcija i povećanja broja smrtnih slučajeva. Stoga je vjerovatnije da će nastaviti istom politikom ili postupno popuštati mjere. Cheng Youquan, državni službenik Nacionalne uprave za kontrolu i prevenciju bolesti, rekao je da su prosvjedi izbili zbog načina na koji su ih provodile lokalne vlade, a ne zbog strogoće mjera.
"Kina će brzo početi rješavati teškoće na koje su ljudi skrenuli pozornost", rekao je Youquan.
Britanski premijer Rishi Sunak izjavio je jučer da je "zlatno doba" odnosa s Kinom gotovo. Čeka se i reakcija predsjednika Evropskog vijeća, Charlesa Michela, koji bi se sutra trebao sastati sa Xijem u Kini. Michel i Xi trebali bi se pozabaviti gospodarskom neravnotežom između dva trgovačka diva i odnosima te azijske države s Rusijom i susjednim Tajvanom. Evropski dužnosnici kažu da Michel vjerovatno neće ulaziti u pitanje protesta. On će se vjerojatno osvrnuti na zabrinutost oko ljudskih prava i ponuditi evropsku pomoć u borbi protiv pandemije.
