Globalno zatopljenje posebno će pogoditi Bliski istok i sjevernu Afriku i potaknuti nove valove izbjeglica, smatra njemački klimatski znanstvenik Jos Lelieveld.
Regija je postala žarište klimatskih promjena i zagrijava se mnogo brže od ostalih područja, rekao je za dpa direktor Instituta za kemiju Max Planck u Mainzu.
Toplinski valovi koji traju sedmica s temperaturama do 56 stepeni Celzija ili čak i više od 60 stepeni u gradovima mogli bi u drugoj polovici ovoga stoljeća mnoga područja učiniti nenastanjivima za ljude i životinje, objasnio je znanstvenik.
“Čak ni deve ne mogu preživjeti na takvoj vrućini”.
Toplinski valovi u kombinaciji s drugim faktorima kao što je snažan rast stanovništva također bi povećali pritisak stanovništva na migraciju.
Prema Lelieveldu, ako se globalno zatopljenje ne zaustavi, prosječna temperatura u regiji mogla bi porasti za 6 stepeni ljeti.
“Ovo je scenarij katastrofe, ali ne i nemogući scenarij”, rekao je. Prosječna temperatura tamo je već porasla za gotovo 2 stepeni od 1980. godine, rekao je.
Za usporedbu, na klimatskoj konferenciji zemlje su se obvezale zaustaviti globalno zatopljenje na 1,5 stepeni u usporedbi s predindustrijskim vremenima.
Prema riječima znanstvenika, porast temperature posebno će teško pogoditi zaljevske države. Ali posljedice bi osjetile i druge regije.
Libanon, Sirija, Irak i Izrael, ali i Egipat, u budućnosti će patiti od veće suše, rekao je Lelieveld i dodao da se pustinje šire.
Dijelovi Sirije i Iraka ove su godine doživjeli jaku sušu, što je uzrokovalo ogroman pad uroda i rast cijena hrane.
