Predsjednik HNS-a BiH i HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je kako vjeruje u dogovor s Trojkom oko sveobuhvatne izmjene Izbornog zakona te da nema potrebe za intervenciju visokog predstavnika.
"Meni bi bilo žao da visoki predstavnik bilo što nametne jer mislim da nema ni jednog razloga za to. To govorimo jer postoji iskazana volja parlamentarne većine da pripremimo izborni zakon te da ga do kraja januara stavimo u parlamentarnu proceduru. Dominantno je tu problem između HDZ-a i Trojke. Imamo jasnu većinu u oba doma. Idemo na tome raditi intenzivno i mislim da ćemo do kraja januara sve završiti, kazao je Čović u intervjuu za bh. izdanje “Večernjeg lista”.
Govoreći o tome što sve izborna reforma treba obuhvatiti Čović ističe da je to apsolutno pitanje legitimnog predstavljanja, način biranja u domove naroda i Predsjedništvo jer “nema veće ugroze integritetu izbornog procesa od ovog lažnog predstavljanja koje imamo danas u instituciji hrvatskog člana Predsjedništva”.
"Tako da se ne zanose oni koji misle nekoga prevariti i da će se o tome šutjeti sljedeće tri godine. Oni koji to misle jako griješe oko toga. Naravno da je treći dio ovo što se zove uvjetno, ti tehnički uvjeti za organiziranje izbora kako bi se izbjeglo lažno predstavljanje, kako bi se izbjeglo poništavanje glasova, razne zloporabe, kako riješiti popise da nema onih koji nisu među živima. Mi želimo da se riješi i pitanje kome pripada mandat ako, primjerice, netko nakon deset dana napusti neku stranku ili subjekt. Za mene je prevažno pitanje zašto nemamo izvanrednih izbora. Hoćemo li čekati četiri godine ako, primjerice, vlast uopće ne funkcionira ili se ne može uspostaviti? Razmišljalo se i kako spojiti opće i lokalne izbore kako bi se smanjilo vrijeme kampanja, a dalo više prostora vlastima da provode reforme. Ovdje se, nažalost, sve svelo na to hoćemo li odrediti otisak prsta ili zjenice pa riješiti identifikaciju neke osobe ili hoćemo li obradu podataka vršiti koristeći najmodernije tehnologije. Ponavljam, mi podržavamo krajnju transparentnost izbornog procesa. U te izmjene trebalo bi uvrstiti i kaznene odredbe koje je nametnuo visoki predstavnik. Prošlo je godinu dana i ništa se nije učinilo", ističe Čović.
On ističe da je samo nametanje bilo čega kontraproduktivno našem europskom putu.
"Kako ćete sutra govoriti da ste nešto ispunili, a neko to umjesto vas radi? Onda neka visoki predstavnik nametne sve iz ovih 14 prioriteta i onda smo sve riješili. Ali to nije cilj. Mora jednostavno profunkcionirati zakonodavna i izvršna vlast kako bismo pokazali odgovornost. U tome smislu izmjena Izbornog zakona test je svih testova. Mogli smo na Domu naroda izglasovati Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. U Zakonu o sudu samo je dvojba je li sjedište u Banjoj Luci ili Istočnom Sarajevu. Potreban nam je još dogovor o strancima u Ustavnome sudu, što smo također raspravili. Svi se slažu da stranci trebaju ići, samo je pitanje vremenskog okvira - treba li to biti u trenutku otvaranja pregovaračkog procesa ili u nekoj fazi. Mi nemamo budućnost sa strancima u bilo kojem segmentu vlasti. Uvjeren sam da visoki predstavnik nema ni jednog razloga nametnuti izmjene bez obzira na to koji je zakon u pitanju. Mi poštujemo gospodina Schmidta i to nema nikakve veze s njim, govorim samo o instituciji visokog predstavnika, o kojoj sam na isti način govorio prije 10 ili 15 godina. Neka što prije domaće vlasti pokažu vlastitu vjerodostojnost, inače nemamo što tražiti u Briselu. Niti možemo biti sugovornik", navodi Čović.
Uvjeren je da je do marta iduće godine moguće napraviti što Evropska unija traži od BiH kako bi se otvorio pregovarački proces o pridruživanju.
"Siguran sam da možemo napraviti sve što se od nas očekuje. Sve su stvari u najvećem dijelu ispeglane, ali nam je ključni problem ostao Izborni zakon. Ako mi unutar Federacije BiH nađemo kvalitetno rješenje za Izborni zakon, legitimno predstavljanje, ulogu CIK-a i tehničke preinake, sve smo riješili. Mart nije uopće blizu. Sada je samo pitanje opredjeljenja. Ako se budemo ponašali kao posljednjih mjesec dana, onda nećemo ništa napraviti. Ali, ako budemo radili kao u augustu ili oktobru, onda je sve moguće. Moje je pitanje zašto nismo usvojili proračun, a sve smo gabarite usuglasili. Do nas je, moj optimizam je izražen do kraja i nastojat ću s prijateljima iz Federacije BiH sve smjestiti na mjesto", kazao je Čović.
Dodao je kako nema ni jednog razloga da HDZ i Trojka ne rade mnogo dinamičnije.
"Koristimo li dosadašnju metodologiju rada u posljednjih četiri, pet godina, moramo biti zadovoljni jer je mnogo toga napravljeno. Svi oni koji će pokušati to realnije sagledati, uključujući međunarodne dužnosnike, reći će da je napravljeno mnogo. Jer prije toga nismo radili ništa. Usvajali smo jedan zakon godišnje. Sada smo u dva tri “hira” usuglašavali između četiri, pet zakona, što je sve dio paketa naših 14 preduvjeta za evropski put. Da smo usvojili budžet i Izborni zakon, rekao bih da smo ostvarili što niko nije mogao zamisliti. Proračun je vrlo blizu, Izborni zakon nije daleko. Do nas je hoćemo li to napraviti u januaru ili februaru dogodine. Najvažnije je da je sve u našim rukama. Moglo se mnogo više uraditi. Jako je puno nesnalaženja među nama", smatra predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a.
Odgovarajući na pitanje o stalnim najavama otcjepljenja RS koje iznosi Milorad Dodik, Čović je kazao da je evidentno kako na tome Dodik gradi svoj politički utjecaj unutar RS.
"Naravno da nam to ne pomaže i stalno pravimo dva koraka naprijed, a onda se vratimo tri natrag, pa se bavimo državnom imovinom koja je bila tema prije 20 godina istim intenzitetom. Ništa se nije promijenilo, a uvjeravam vas da se ništa neće promijeniti ni sljedećih 10 godina. Često pričam s gospodinom Dodikom iz više razloga, a jedan od njih je što mislim da moramo zajedno raditi, rješavati neke probleme. Moram reći da bez njegove pomoći neki od zakona nikada ne bi bili privedeni kraju. Uvjeren sam da retorika može biti potpuno drukčija. Ne vidim nikakve svrhe u vođenju tih međusobnih obračuna. Ako štitimo državu, možemo to činiti organiziranije, ali na posve drukčiji način. Slušao sam izjave gospodina Plenkovića oko ovoga pitanja, a to je i naša teza. Iskreno, ne znam šta više šteti BiH - neprikriveni separatizam, koji imamo od SNSD-a i predstavnika srpske političke opcije, ili unitarizam u jednom nadmetanju kada je u pitanju Federacija BiH unutar bošnjačke politike", ocijenio je Čović.
Mora, kaže, svima ponovno otvoriti oči oko nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva kojega su birali Bošnjaci.
"Tako se ne pomaže stabilnosti i evropskom putu BiH. Time se pravi najveća šteta upravo sebi i državi BiH. A taj se odnos s Bošnjacima mora podići na mnogo višu razinu povjerenja. To podrazumijeva i poteze kojima se vraća međusobno povjerenje", naglasio je.
U intervjuu Večernjem listu Čović je ustvrdio da je 2023. godina bila vrlo zahtjevna, a da je sada ključno u prva tri mjeseca 2024. napraviti iskorak.
"Preduvjet za to je mir u vođenju politike. Mi smo to uglavnom uspjeli u 2023. godini, iako su neki stalno igrali na kartu destabilizacije. Ja bih volio da se ne bavimo politiziranjem, nego da u 2024. zatvorimo prostor za djelovanje OHR i međunarodnih institucija koje bi se uplitale u naše odnose. Volio bih da zaživi pravna država, da više nikada nemamo slučaj da predsjednik Suda BiH s golemim ovlastima završi u istražnom zatvoru. Želim da sve to realiziramo uz toliko potrebni mir kako bismo kroz europski put stabilizirali ekonomske i socijalne izazove…Bosna i Hercegovina je naša domovina. Naš euroatlantski put nema alternativu i na tom putu moramo pokazati pravu političku vjerodostojnost", zaključio je Čović.
