Rat između Izraela i Hamasa već se prelio na širi Bliski istok, a izgledi za sukob regionalnih i svjetskih sila postaju sve izgledniji, piše CNN.
U cijeloj regiji, borbe su uglavnom bile ograničene na napade "milo za drago" između milicija koje podupire Iran s jedne strane i SAD, Izraela i njihovih saveznika s druge strane. Ali izravna intervencija i Irana i SAD posljednjih sedmica pojačala je strahove da bi posrednički sukob između njih dvoje mogao prerasti u direktni.
Do sada su SAD i Iran izbjegavali direktno međusobno suočavanje. SAD je napao grupe koje podržava Iran u Jemenu, Siriji i Iraku, dok su skupine povezane s Iranom ciljale američko osoblje u Iraku i Siriji. Teheran je također udario na, kako je rekao, antiiranske grupe u Iraku, Siriji i Pakistanu. Pakistan je odgovorio uzvratnim udarima.
Islamska Republika, koja se dugo protivila prisutnosti američkih snaga u onome što smatra svojim dvorištem, provela je posljednjih nekoliko desetljeća u izgradnji mreže islamističkih, protuzapadnih i protuizraelskih milicija koje obučava, finansira i naoružava. Te su grupe u posljednje vrijeme postale ratobornije, posebice jemenski Huti, koji su prekinuli vitalni međunarodni plovni put, uzrokujući haos u globalnoj trgovini i potaknuvši zapadne države na intervenciju. I izgradila je veze s Hamasom koji je pokrenuo rat protiv Izraela 7. oktobra i pomogao mu ga finansirati.
SAD, nakon što su se godinama pokušavale okrenuti dalje od Bliskog istoka, našle su se ponovno uvučene u regiju. Već je prije rata imale su značajan vojni otisak u regiji, s preko 30.000 vojnika.
Otkad je rat počeo, međutim, Washington je značajno ojačao svoju vojnu poziciju u regiji, premjestivši otprilike 1200 američkih pripadnika, zajedno s tisućama drugih u udarne skupine mornaričkih nosača i ekspedicijsku jedinicu marinaca od otprilike 2000 ljudi.
A na nekim mjestima, uključujući Irak i Siriju, američka vojna prisutnost preklapa se s onom Irana i njegovih saveznika.
Dok napetosti širom regije rastu, evo gdje su prisutni Iran ili njegovi saveznici, gdje su stacionirane američke snage i gdje su obje strane provodile vojne operacije od početka rata Izraela i Hamasa:
Liban
Liban je dom najmoćnijih paravojnih snaga na Bliskom istoku: Hezbollaha koji podržava Iran, jednog od najučinkovitijih regionalnih zastupnika Islamske Republike.
Grupa ima glavnu bazu na izraelsko-libanonskoj granici i razmjenjuje vatru s Izraelom od početka rata u Gazi. Pokret je blizak Hamasu u Gazi.
Dok je tačna veličina arsenala šijitske islamističke skupine nepoznata, stručnjaci procjenjuju da ima između 150.000 i 200.000 projektila, kao i raketa i minobacača. Stotine tih projektila "visoko su precizni i vrlo razorni", prema Institutu za studije nacionalne sigurnosti u Tel Avivu.
Vođa Hezbollaha Sayyed Hassan Nasrallah tvrdi da grupa ima 100.000 boraca, uključujući aktivne vojnike i rezerviste. Vjeruje se da je Iran Hezbollahov glavni dobavljač oružja.
Irak
Teheran ima značajan utjecaj na nekoliko šijitskih milicija blisko povezanih s Korpusom čuvara iranske islamske revolucije (IRGC). To uključuje Kataib Hezbollah, Harakat al-Nujaba i Kata’ib Sayyid al-Shuhada.
Stručnjaci kažu da su neke od skupina, poput Kataib Hezbollaha, više odgovorne vlastima u Teheranu nego vladi u Bagdadu. Američki Ured direktora nacionalne obavještajne službe vjeruje da ima do 10.000 članova. Irak je također dom organizacije Badr koju je osnovao IRGC, kao i Asaib Ahl Al-Haq.
Skupine koje podupire Iran izvele su desetke napada na američke snage u Iraku od početka rata u Gazi, na što je SAD uzvratio zračnim udarima. Tokom vikenda, američko osoblje je povrijeđeno u napadu balističkim projektilima na zračnu bazu Al-Asad u Iraku. Čini se da je to drugi put da su balističke rakete korištene za ciljanje američkih i koalicijskih snaga u zemlji od 7. oktobra.
Do 2008., na vrhuncu rata u Iraku, SAD je imao do 160.000 vojnika u zemlji. Danas je oko 2500 vojnika raspoređeno u nekoliko baza, uključujući Erbil AB, Al-Asad AB i bazu JOC-I (Union III) u Bagdadu.
Oprezan da njegova zemlja ne postane poprište za regionalni rat, irački premijer je ovog mjeseca rekao da Bagdad traži izlazak iz koalicije koju predvode SAD. SAD je naglasio da je njihova vojska prisutna u zemlji na poziv vlade.
Sirija
Iran je izravno prisutan u Siriji, gdje su njegove snage Quds, elitna postrojba IRGC-a koja upravlja prekomorskim operacijama, raspoređene nakon pobune 2011. kako bi poduprle režim sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Njegovo osoblje služilo je kao vojni savjetnik i borilo se na prvim linijama za Assada, zajedno s milicijama koje je podupirao Iran.
Sirija je također domaćin brigadama Zainabiyoun i Fatemiyoun, šijitskim milicijama povezanim s IRGC-om za koje se vjeruje da regrutiraju afganistanske i pakistanske borce.
SAD ima 800 vojnika u Siriji u sklopu tekuće misije poraza ISIS-a. Većina američkih snaga stacionirana je u onome što vojni dužnosnici nazivaju "sigurnosnim područjem istočne Sirije", gdje SAD podržava proturežimske Sirijske demokratske snage (SDF) na sjeveroistoku zemlje. Na jugoistoku Sirije postoji i određena prisutnost američkih trupa, gdje SAD podržava Sirijsku slobodnu vojsku, koja se također suprotstavlja sirijskom režimu. Režim smatra SAD osvajačem.
Američke trupe u Siriji posljednjih su tjedana sve više napadnute od strane skupina koje podržava Iran, na što je SAD odgovorio zračnim napadima.
Jemen
U središtu današnjeg posredničkog sukoba između Irana i SAD su jemenski pobunjenici Houthi, koji pojačavaju svoje udare na brodove u Crvenom moru, govoreći da se osvete Izraelu za njegov rat u Gazi.
Grupa trenutno kontrolira sjeverni Jemen i bila je uključena u gotovo osam godina borbi s koalicijom koju podupiru SAD i Saudijska Arabija prije nego što su borbe prošle godine prekinute.
Domaći Huti oružje uglavnom je sastavljeno od iranskih komponenti prokrijumčarenih u Jemen u komadima. Ali grupa je kasnije napravila progresivne izmjene koje su doprinijele velikim ukupnim poboljšanjima, rekao je ranije za CNN dužnosnik upoznat s američkom obavještajnom službom.
Američka vojska stacionira ratne brodove u Crvenom moru, u blizini jemenske obale, odakle napada ciljeve Hutija. U prosincu su SAD okupile koaliciju od više od 20 zemalja kako bi zaštitile komercijalni promet od napada Hutija u Crvenom moru.
Pojas Gaze i Izrael
Pojas Gaze pod opsadom dom je militantnoj skupini Hamas, za koju Izrael vjeruje da je prije rata imala oko 30.000 boraca. Islamistička organizacija s vojnim krilom, Hamas, osnovana je 1987., a 7. oktobra pokrenula je napad na Izrael u kojem je ubijeno oko 1200 ljudi i uzeto 253 taoca, prema izraelskim vlastima.
Iran je posljednjih godina izgradio bliže veze sa skupinom; za razliku od svih drugih saveznika Teherana u regiji, Hamas je sunitska muslimanska organizacija, a ne šijitska.
Nema dokaza da je Iran unaprijed znao za napade 7. oktobra i ne vjeruje se da Iran ima toliki utjecaj na Hamas kao njegovi drugi saveznici u regiji. Ali SAD vjeruje da je Iran kroz historiju osiguravao do 100 miliona dolara godišnje u zajedničkoj potpori palestinskim militantnim skupinama, uključujući Hamas i Palestinski islamski džihad (PIJ), još jednu militantnu skupinu sa sjedištem u Gazi.
S druge strane granice, Izrael je najveći primatelj američke vojne pomoći, a Washington je od osnutka židovske države 1948. doprinio s više od 130 milijardi dolara pomoći.
Arapske zemlje Zaljeva i Turska
Iako se rat između Izraela i Hamasa još nije proširio na arapske države Zaljeva, neke od tih nacija osjećaju se ranjivima jer su prije bile na meti skupina povezanih s Iranom. Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate Hutiji su napali 2019., odnosno 2022. godine.
Zaljevske države saveznice SAD-a također su dom nekih od najvećih raspoređenih američkih trupa u svijetu.
SAD ima oko 13.500 američkih snaga u Kuvajtu, što je najveća američka vojna prisutnost u regiji. Samo Njemačka, Japan i Južna Koreja imaju više američkih snaga od Kuvajta.
Druga najveća vojna prisutnost SAD u regiji je u Kataru, gdje se nalazi oko 10 000 američkih snaga u zračnoj bazi Al-Udeid, najvećoj američkoj vojnoj bazi na Bliskom istoku u kojoj se također nalazi i Glavni stožer američkog središnjeg zapovjedništva. Središte kombiniranih zračnih operacija. SAD je ovog mjeseca tiho postigao sporazum kojim se produljuje njihova vojna prisutnost u bazi za još 10 godina.
Katar održava odnose s Hamasom, čiji je politički ured u glavnom gradu Dohi od 2012. godine.
Više od 2.700 američkih vojnika stacionirano je u zračnoj bazi Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji, dok UAE ugošćuje 3.500 američkih vojnika u zračnoj bazi Al Dhafra, koja je dom Gulf Air Warfare Centera.
Ostala središta američke vojne prisutnosti uključuju Bahrein, koji je domaćin Središnjem zapovjedništvu američkih mornaričkih snaga i dom je Pete flote mornarice, i Jordan, u kojem se nalazi oko 3000 američkih vojnika. Turska ugošćuje 1465 vojnih pripadnika u zračnoj bazi Incirlik.
