Nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine poništila izbore u Srebrenici i Doboju, član CIK-a Suad Arnautović podsjetio je da ta institucija ima prvostepenu nadležnost za odlučivanje po prigovorima uloženih zbog kršenja pravila izbornog procesa i izbornih prava.
Kako je pojasnio u razgovoru za Fenu, pojedini politički dužnosnici u BiH ocijenili su da će na ponovljenim lokalnim izborima biti isti izborni rezultati, ali CIK ne djeluje na takav način kakvi će biti rezultati nego ocjenjuje da li je došlo do povrede pravila izbornog procesa.
"U obje izborne jedinice Srebrenica i Doboj uočili smo veliki broj povreda pravila izbornog procesa i nemogućnosti ostvarivanja izbornog prava određenih učesnika u izbornom procesu, a prije svega posmatrača izbornog procesa kao i nekih učesnika", podvukao je Arnautović.
Prema procedurama svi koji misle da im je povrijeđeno pravo mogu uložiti žalbu protiv ovakve odluke CIK-a Apelacionom odjelu Suda BiH, a rok za žalbu ističe danas te su svi učesnici u izbornom procesu (birači ili politički subjekti) mogli uložiti žalbu kako je propisano Izbornim zakonom.
Taj odjel Suda nadležan je da odlučuje po žalbama na odluke CIK-a, a žalbe se podnose preko CIK-a u roku od dva dana, dok je Apelacioni odjel Suda BiH dužan donijeti odluku u roku od tri dana od dana prijema.
Stoga je Arnautović izrazio očekivanje da će sljedeće sedmice biti završene odluke Suda BiH te će se adekvatno tome poduzimati daljnje mjere.
Ipak ako odluke CIK-a ostanu ovakve kada je u pitanju Srebrenica i Doboj o poništavanju izbora, oni će se ponovo provesti na osnovu istih kandidatskih listi i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišteni na poništenim izborima. Izbori će biti provedeni na dan koji odredi CIK, a najkasnije 14 dana od dana pravosnažnosti odluke CIK-a o poništavanju izbora.
Na pitanje da li će doći do promjene sastava biračkih odbora, imajući u vidu da se veliki broj prigovora odnosi upravo na rad tih odbora, Arnautović kaže da ne zna kako će o tome odlučivati CIK, ali je najavo da će on zahtijevati izmjenu sastava biračkih odbora.
Kaže da za takav zahtjev ima racionalno utemeljenje jer smatra da isti članovi biračkih odbora ne mogu ponovo organizirati izbore tamo gdje su oni poništeni.
"Onaj ko je već pravio greške takvog obima da su one uzrokovale poništavanje izbora, takvi članovi ne mogu ponovo provoditi izborni proces. Moj zahtjev će ići u tom smjeru, ali vidjet ćemo šta će CIK u vezi s tim odlučiti", istaknuo je Arnautović.
Kada su u pitanju izbori u Travniku, oni će biti prijevremeni zbog situacije da je kandidat za načelnika te općine preminuo tokom izbornog dana, a za općinu Ustikolina-Foča izabrani kandidat preminuo je prije nekoliko dana.
U pitanju je drugačiji karakter izbora i tu će biti organizirani prijevremeni izbori u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa odnosno prestanka mandata. Od dana raspisivanja prijevremenih izbora do dana održavanja ne smije proteći manje od 30 niti više od 90 dana.
Kako je Arnautović pojasnio s obzirom da su kandidati preminuli, politički subjekti moći će dostaviti nove kandidate i bit će otvoren postupak prijave i ovjere političkih subjekata kao da su novi izbori, ali će mandat onoga ko bude izabran trajati do isteka tekućeg mandata.
To znači da će mandat načelnika koji bude izabran na prijevremenim izborima teći paralelno sa svim ostalim načelnicima koji su izabrani 15. novembra 2020. godine.
Član CIK-a Suad Arnautović osvrnuo se i na napade pojedinih političkih predstavnika u BiH na članove Centralne izborne komisije.
Napomenuo je da su članovi CIK-a u svom radu dužni pridržavati se principa nezavisnosti i nepristrasnosti i ni jedan od njih ne može učestvovati u donošenju odluka u slučajevima kada može doći u sumnju njegova sposobnost da djeluje na nepristrasan način.
"Iz dosadašnje prakse pokazali smo da smo nepristrasni i nezavisni u svom radu i tako ćemo i nastaviti bez obzira što smo izloženi ogromnom broju različitih vrsta pritisaka od toga da nam se podnose neutemeljene krivične prijave do toga da nas se vrijeđa na personalnoj osnovi", kazao je Arnautović.
Tvrdi da su članovima CIK-a na čelo stavljene mete zbog tvrdnji da pripadaju nekome, a upotrebljava se ksenofobni rječnik i govor mržnje i koji je potpuno neprimjeren u multietničkom i multikulturnom društvu.
Izrazio je očekivanje da će javno mnijenje te nevladine organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava odgovoriti na adekvatan način i stati u odbranu pojedinih članova CIK-a koji su izloženi napadima.
Pogotovo je to prisutno, ističe, od marta 2020. godine kada je došlo do strukturnih promjena u sastavu Centralne izborne komisije (CIK), jer podsjeća da su pojedine političke snage čak pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija problematizirale sastav CIK-a.
"Iako je za bilo koju vrstu izražavanja nezadovoljstva na sastav i rad CIK-a nadležan Sud BiH te ako se ocijeni da se radi o pristrasnom radu to je potrebno osujetiti preko Suda, a ne zloupotrebljavati najviše javne i državne pozicije s koje djeluju i vrijeđali članove CIK-a", stava je Arnautović.
Očito je da sadašnji sastav CIK-a, kaže Arnautović, djelujući profesionalno i nezavisno ne odgovara pojedinim političkim subjektima te smatra da će zbog toga napadi i pritisci biti još i veći kako se budu približavali Opći izbori 2022. godine, ali se nada da će CIK nastaviti djelovati na principima nezavisnosti i nepristrasnosti.
