Mnogi mediji prenijeli su vijest da je Centralna izborna komisija BiH na sjednici u utorak donijela odluku kojom se iz Centralnog biračkog spiska brišu Sakib Mahmuljin te Zijad Padalović, obojica osuđeni za krivično djelo ratnog zločina protiv raznih zarobljenika.
Mahmuljinu je Sud BiH izrekao kaznu od osam godina zatvora, a on iako nije pristupio izdržavanju kazne i za njim je raspisana međunarodna i centralna potjernica nema više pravo da bude u Centralnom biračkom spisku, odnosno izgubio je pravo da bira i da bude biran.
Isto se odnosi i na Zijada Padalovića koji zatvorsku kaznu u trajanju sedam i po godina izdržava u Kazneno-popravnom zavodu Zenica.
Obavijest iz Državnog zatvora za 15 zločinaca
Međutim, uobičajeno je da CIKBiH svaki put kada dobije obavijest od neke pravosudne institucije ili zatvorske ustanove da je neka osoba osuđena za ratne zločine ili da je na izdržavanju kazne donosi odluke o brisanju tih osoba iz Centralnog biračkog spiska, jer tako nalaže Izborni zakon BiH.
CIK je osim ovosedmičnih odluka za Mahmuljina i Padalovića donio još čak 15 odluka o brisanju iz evidencije tog spiska i oduzimanju prava da biraju i budu birani na izborima i to za presuđene ratne zločince Juru Kordića, Bobana Inđića, Duška Suvaru, Petka Inđića, Radojicu Ristića, Novaka Polugu, Obrada Polugu, Radovana Veljovića, Ljiljana Mitrovića, Mehmeda Aleševića, Milu Bujevića, Gojka Stevanovića, Vukašina Draškovića, Momčila Tešića i Srećka Aćimovića.
Za sve ove ratne zločince stigla je obavijest iz Državnog zatvora u Vojkovićima da su na izdržavanju kazne.
Zločinci ne mogu birati ni biti birani
Riječ je o zločincima koji su tokom agresije na BiH počinili neke od najmonstruoznijih zločina poput Obrada i Novaka Poluge i Petka Inđića, koji su učestvovali u otmici 20 bošnjačkih civila iz voza u Štrpcima 1993. koje su strijeljali u Višegradu ili su učestvovali u genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici poput Srećka Aćimovića osuđenog na sedam godina zatvora.
Svi osuđenici za ratne zločine gube pravo da biraju i da budu birani shodno članu 1.7 Izbornog zakona u kojem stoji:
"Nijedno lice koje je na izdržavanju kazne koju je izrekao Sud Bosne i Hercegovine, sud Republike Srpske ili sud Federacije Bosne i Hercegovine i sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine ili koje se nije povinovalo naredbi da se pojavi pred Sudom Bosne i Hercegovine, sudom Republike Srpske ili sudom Federacije Bosne i Hercegovine i sudom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatrao je njegov dosije prije hapšenja i utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde, ne može biti upisano u Centralni birački spisak, niti može biti kandidat, niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine."
Inače, po okončanju izdržavanja kazne zločinci ponovo stiču pravo glasa i njihova imena se vraćaju u birački spisak.
Poznato je da su donedavno ratni zločinci u BiH nakon izdržane kazne za ratne zločine mogli biti kandidati na izborima, ali je nedavnim izmjenama Izbornog zakona BiH koje je donio visoki predstavnik u BiH ta mogućnost, nasreću za ubuduće ukinuta.
