Na svjetskim su tržištima cijene nafte znatno porasle i prošlu sedmicu, trećega zaredom, jer se nakon napretka u razvoju vakcine protiv koronavirusa trgovci nadaju jačanju potražnje za 'crnim zlatom', no daljnje širenje tog virusa ograničilo je rast cijena.
Cijena barela na londonskom tržištu prošle sedmice je porasla 5,1 posto, na 44,96 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5,7 posto, na 42,42 dolara.
Rast cijena ponajviše se zahvaljuje pozitivnim vijestima o razvoju vakcine protiv koronavirusa od strane američkih kompanija Pfizera i Moderne.
Trgovci se nadaju da će se s učinkovitim cjepivom situacija u globalnoj privredi uskoro normalizirati, što bi pozitivno utjecalo na potražnju za naftom.
"Unatoč činjenici da treba neko vrijeme do globalne implementacije vakcine, tokom kojeg će potražnja za naftom ostati slaba, pozitivne vijesti o vakcini dobro utječu na tržište", kaže Bjornar Tonhaugen, direktor u firmi Rystad Energy.
Podršku cijenama nafte pružaju i očekivanja da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupina neovisnih proizvođača predvođena Rusijom odgoditi planirano povećanje proizvodnje.
OPEC+ trenutno smanjuje proizvodnju za 7,7 miliona barela dnevno, a od početka iduće godine trebao bi je, prema ranijem dogovoru, povećati za dva miliona barela dnevno.
Grupa će se sastati 30. novembra i 1. decembra kako bi razmotrila odgodu tog povećanja barem do kraja prvog tromjesečja 2021.
"Pretpostavka da će OPEC+ zadržati aktualni obujam rezova do kraja prvog tromjesečja 2021. vjerovatno je uračunata u sadašnju cijenu od 44 dolara po barelu", pišu analitičari banke SEB u osvrtu na situaciju na tržištima.
Podršku cijenama nafte pružile su i vijesti da bi demokratski i republikanski zastupnici u američkom Kongresu uskoro mogli nastaviti pregovore o novom paketu poticajnih mjera, koje bi trebale potaknuti daljnji oporavak najveće svjetske privrede, a time i potražnje za naftom.
S druge strane, rast cijena je ograničen zbog nastavka rekordno brzog rasta broja novozaraženih koronavirusom u mnogim saveznim državama SAD-a i Evropi.
Zbog toga mnoge države zaoštravaju restriktivne mjere, što će usporiti oporavak najvećih svjetskih privreda.
U petak je, pak, podršku cijenama pružio izvještaj kompanije Baker Hughes da je prošle sedmice u SAD-u broj aktivnih naftnih i plinskih postrojenja smanjen prvi put u posljednjih 10 sedmica, i to za dva, na ukupno 310 postrojenja.
U aprilu su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godina. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećoj svjetskoj privredi, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetska privreda, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize, javlja SEEbiz.
