Brojnim potrošačima plina u Njemačkoj na kućnu adresu stigla je obavijest da će od sljedeće godine puno skuplje plaćati taj energent. Najviše sreće imali su oni čiji opskrbljivač je najavio poskupljenje od „samo" deset posto. Ko ima lošiji ugovor, platit će između 20 i 30 posto više, piše Deutsche Welle.
Oporavak globalne ekonomije jasno se vidi po rastu cijena najvažnijih energenata. Što su se brže oporavljale najveće svjetske privrede, američka i kineska, to su brže rasle cijene energije. A te cijene su u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi dovele do rekordne inflacije. Takve mjesečne skokove inflacije Zapad pamti kao problem iz sedamdesetih ili osamdesetih. U Americi je inflacija u novembru iznosila 6,8 posto – to je najveća stopa od 1982.
Plina je malo i skup je
Od početka pandemije, cijena zemnog plina se višestruko povećala. Na važnom virtualno tržištu plina u Nizozemskoj (Title Transfer Facility, TTF) cijena plina za megavat sat popela se sa 17 eura, koliko je iznosila 4. januara 2021., na 100 eura krajem februara. To je bio rekordni rast cijene, za oko 500 posto. Inače, prosječna cijena se godinama kretala u koridoru između 15 i 20 dolara.
Međutim, cijene se nisu vratile na razinu prije pandemije. Krajem juna 2021. su zabilježene cijene od 60 eura, što je tri puta više u odnosu na dugogodišnji prosjek. Ali 21. 12. 2021. cijena je oborila još jedan rekord – skočila je na 2.004 dolara za 1.000 kubika, odnosno na preko 172 eura po megavat satu.
I nafta je tokom godine bila sve skuplja. Barel nafte (159 litara) koštao je krajem 2020. oko 52 dolara. Godinu dana kasnije, 7. decembra 2021., cijena je iznosila 75 dolara. Nešto više od mjesec dana ranije ta cijena je iznosila čak 83 dolara.
Nafta i pandemija
Međunarodni energetski forum (IEF), čije je sjedište u saudijskom glavnom gradu Rijadu, računa da će drugom polovicom 2022. svjetska potražnja za naftom dostići razinu od prije pandemije. Jedina mogućnost da se to ne dogodi jest pojava takvog soja virusa koji bi ponovo prisilio velike potrošače kao što je Kina na lockdown, čime bi se naglo smanjila potražnja, pa bi cijene pale. Peking i dalje ima strategiju potpunog iskorjenjivanja zaraze i do sada je bez oklijevanja zatvarao ogromne luke, tvornice i čitava industrijska područja, uvodeći karantenu.
Niko ne zna hoće li se cijena nafte sljedeće godine stabilizirati na razini između 70 i 80 dolara. Ali skoro ništa ne najavljuje nisku cijenu nafte kao u pandemijskoj 2020. godini. Tada je cijena padala i po 20 eura. U jednom trenutku, za vrijeme totalnih zatvaranja u Kini i Evropi, nafta je prvi put u historiji imala negativnu cijenu – trgovci su uz naftu dobivali i neki novac od proizvođača koji više nisu znali kamo s proizvodom.
No, taj scenarij je malo vjerovatan. Veća je vjerovatnost da će vozači točiti skupo gorivo i da će poduzetnici skupo plaćati transport svoje robe.
Ipak, tješi činjenica da smo jako daleko od rekordne cijene nafte iz jula 2008. kada je barel koštao 147 dolara.
Drugi čimbenici poskupljenja – porezi
Prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, do kraja oktobra 2021. energija je poskupjela za 18 posto. Poslije privremenog smanjivanja poreza na promet na 16 posto u drugoj polovici 2020., stopa se 1. januara 2021. vratila na standardnu razinu od 19 posto.
Osim toga, u Njemačkoj je uveden porez na emisiju ugljičnog dioksida. Svaka tona stakleničkih plinova, bez obzira proizvode li je elektrane na plin ili motori koji troše dizel, košta 25 eura. To je, prema izračunu Automobilskog kluba Njemačke (AvD), učinilo benzin skupljim sedam, a dizel osam centi.
Skupa zavjetrina
I električna energija će biti skuplja. Stručnjaci odavno upozoravaju na tzv. „energetski škripac" (Energy Crunch) u Evropi. Glavni uzrok je to što energetski koncerni zimi, zbog sezone grijanja, moraju trošiti više plina, ugljena i nafte, kako bi spriječili nestašice električne energije. A na burzama se za iduću godinu računa s cijenom električne energije koja će u Njemačkoj biti veća za 11, a u Francuskoj za 7,7 posto. To je pokazatelj da bi kriza mogla potrajati duže nego što se do sada pretpostavljalo.
Osim toga, čelni ljudi energetskih koncerna, kao što je Arne Bergvik, glavni analitičar švedskog Jamtkrafta, izjavljuju za medijsku grupu Bloomberg da zima tek dolazi i ako bude hladna, cijene energije će dodatno skočiti za ostatak sezone, s obzirom na to da se sve manje može računati na zalihe plina ili rezerve energije iz hidrocentrala.
Dakle, svjetska ekonomija ponovo traži sve više energenata, a ponuda je ograničena, jer se godinama sve manje ulaže u fosilna goriva. Međunarodni energetski forum (IEF) je početkom decembra uputio apel da se investicije u eksploataciju nafte i zemnog plina do kraja desetljeća povećaju na 523 milijarde američkih dolara, kako bi se izbjeglo daljnje povećanje cijena i nestabilnost ekonomije. Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEC, u dogovoru s Rusijom, već godinama ograničava količinu proizvodnje energenata, kako bi ograničili ponudu. To povećava cijenu.
Uz sve to, zbog manje brzine vjetra prošle godine su vjetroelektrane u Evropi proizvele manje električne energije.
Politika poskupljenja
U Njemačkoj je to stvar političke odluke da se fosilna goriva učine skupljim, kako bi ekonomija što prije ostvarila klimatske ciljeve. I stara i nova njemačka vlada se drže zacrtanog rasta cijene emisije ugljičnog dioksida po deset eura po toni svake godine. To bi trebalo smanjiti atraktivnost korištenja automobila s pogonom na benzin ili dizel za građane i tvrtke.
Stoga je mala vjerovatnost da će u dogledno vrijeme biti jeftine energije u izobilju. Cijene energije mogu znatno pasti samo ako se potražnja u cijelom svijetu drastično smanji, kao početkom pandemije, u proljeće 2020. A to zaista niko ne želi.
