Cijene nafte prošle sedmice blago su pale, nakon tri sedmice rasta, jer će zbog visoke inflacije kamatne stope centralnih banaka ostati povišene duže nego što se očekivalo, što će usporiti rast privrede, a time i potražnje za "crnim zlatom".
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skliznula 0,7 posto, na 93,27 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,8 posto, na 90,03 dolara. Nakon što su porasle tri sedmice zaredom i dosegnule najviše nivo u ovoj godini, prošle su sedmice cijene nafte blago pale.
Posljedica je to poruka američke centralne banke. Doduše, čelnici Feda nisu na prošlosedmičnij sjednici dodatno povećali kamatne stope, no poručili su da bi ih mogli podići još jednom do kraja godine i zadržati ih na povišenom nivou duže nego što se prije očekivalo, javlja SEEbiz.
Takav scenarij najizgledniji je i za ostale centralne banke zapadnih zemalja jer inflacija na popušta tako brzo kao što su se ulagači i trgovci nadali. A to znači da će se rast privrede dodatno usporiti, što će, dakako, oslabiti potražnju za "crnim zlatom".
"Kratkoročno će cijene vjerovatno definirati uglavnom signali na strani potražnje", procjenjuju u takvom okruženju analitičari Commerzbanka.
S druge strane, podršku cijenama pruža smanjena proizvodnja Saudijske Arabije i Rusije. Ti vodeći izvoznici smanjivat će isporuke do kraja ove godine za ukupno 1,3 miliona barela dnevno.
Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezini saveznici također su dogovorili smanjenje proizvodnje. Na taj način te zemlje nastoje zadržati povećane cijene nafte, s obzirom na to da potražnja slabi zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija.
Prošle je sedmice trgovce iznenadila objava Rusije da privremeno zabranjuje izvoz benzina i dizela kako bi osigurala opskrbu domaćeg tržišta u vrijeme žetve i stabilizirala cijene. Moskva nije navela koliko će dugo biti na snazi.
Nakon prošlosedmičnog pada, na londonskom je tržištu cijena barela u plusu u odnosu na početak godine oko 9, a na američkom tržištu oko 12 posto, javlja SEEbiz.
