Cijene lijekova u Bosni i Hercegovini najviše su u zemljama regije i nema najave da će lijekovi biti jeftiniji. Zbog visokih cijena lijekova na udaru su najviše džepovi penzionera. Često nisu u prilici ni kupiti neophodne lijekove zbog minimalnih mirovina.
"Sve je to poskupilo, još preko zdravstvenog osiguranja kupujem lijkove za razbijanje ugrušaka za 54 KM, a imam najmanju penziju.", rekao je za BHRT jedan penzioner. Drugi govori kako su lijekovi dosta poskupili, a on kupuje za lijekove za srce i plaća punu cijenu. Cijenu lijeka na domaćem tržištu diktira nabavna cijena, veledrogerijska marža od 8 posto, maloprodajna marža od 25 posto i 17 posto PDV-a. U zemljama regije PDV na lijekove je znatno manji. O promjeni stope u BiH nadležni ne razmišljaju.
Zbog poremećaja na globalnom tržištu moguće su i više cijene lijekova u našoj zemlji. Zdravka Gvožđar, direktorica privatne ljekarne kaže kako trenutno ne vidi neke drastične promjene u cijeni lijekova, ali kako je to sigurno zbog onga što je lista SŽ dosta široka te dosta toga ljudi uzimaju na recept. A porast cijena mogao bi ovisiti i od najava iz NSRS. Uspostava entitetske agencije za lijekove može značiti udar na džep građana.Tako bi veledrogerije koje registruju i stavljaju u promet lijekove trebale suglasnost dvije agencije zbog registracije lijeka u oba entiteta. To bi usložilo registraciju, ali i iziskivalo dvostuko više novca.
Internist Dragan Stevanović ističe kako neće ukalkulirati u cijenu lijeka samo u jednom entitetu, nego u oba, jer kad bi ga ukalkulirali u cijenu lijeka u jednom entitetu onda bi po principu otvorenih ponuda natječaja i td. "Ovi iz drugog entiteta bili bi isključivi dobavaljači jer bi tamo lijek bio jeftiniji, tako da u konačnici ispaštali bi građani iz RS-a i FBiH.", piojasnio je. Hoće li tako zaista biti i u praksi, iz državne agencije za lijekove odgovaraju: "Što se tiče entitetske agencije stava smo da ista neće zaživjeti, samim tim je bespredmetno raspravljati dalje na tu temu.“
Zahida Binakaj, članica Nadzornog tijela Agencije za lijekove BiH kaže kako bi za građane u entitetu RS vjerojatno došlo do porasta cijena lijekova. "Svaki taj uvoznik koji je registriran za teritorij BiH mora se registrirati na teritoriju agencije za lijekove BiH, pa bi onda možda morao ići na registraciju te entietske agencije.", naglasila je. Uroš Vukić, Udruga građana "Misli dobro" iz Banje Luke kaže da tržište lijekova svugdje u svijetu pa i u BiH podliježe nekoj određenoj regulaciji. "Ne formiraju se cijene slobodno kao s ostalim robama, bit je svega država, ono kako država hoće i želi da reaguje.", kaže Vukić. A hoće li štititi svoje političke interese ili interese građana vidjet ćemo na narednim potezima. Do sada su pokazali da malo tržište, komplicirane procedure i njihovo nesnalaženje znači udar samo na džep građana.
