Kao i mnogi Nijemci, Otmar Issing je zabrinut zbog porasta inflacije na 40-godišnji maksimum u njegovoj zemlji i zabrinut zbog "pogrešne" reakcije Evropske centralne banke. Ali, kao jedan od osnivača eura, Issingove pritužbe imaju veću težinu od većine njegovih sunarodnjaka.
Prvi glavni ekonomista ECB-a kada je osnovan 1998. rekao je da centralna banka pati od "pogrešne dijagnoze", faktora koji stoje iza porasta cijena, jer je "živjela u fantaziji" koja je umanjila opasnost da inflacija izmakne kontroli.
"ECB je uveliko pridonijela ovoj zamci u koju je sada uhvaćena jer idemo prema riziku stagflatornog okruženja", rekao je 86-godišnjak, koji je zaslužan za oblikovanje načina na koji centralna banka koristi mjere ponude novca za odlučivanje o politici kamatnih stopa.
Njegova kritika da je ECB prespora u podizanju kamatnih stopa naglašava burnu raspravu u Njemačkoj i velikom dijelu eurozone od 19 zemalja o tome koliko brzo bi trebao preokrenuti osam godina ultra labave monetarne politike - uključujući negativne stope i 4,9 milijardi eura kupovine obveznica.
Nakon što se borio da podigne inflaciju na ciljanih 2 posto u posljednjoj deceniji, ECB se sada suočava s suprotnim problemom. Potrošačke cijene rastu dok se evropska ekonomija oporavlja od duboke recesije uzrokovane pandemijom. U martu je inflacija u eurozoni dosegla novi rekord od 7,5 posto.
“Inflacija je bila zmaj koji spava; ovaj zmaj se sada probudio”, rekao je Issing, govoreći za Financial Times u svom domu u Würzburgu.
Upravno vijeće ECB-a sastaje se ove sedmice u Frankfurtu kako bi raspravljalo o tome treba li ubrzati plan za postepeno povlačenje poticaja okončanjem neto kupnje obveznica u trećem tromjesečju. Neki od njegovih kreatora politike argumentirali su se na prošlomjesečnom sastanku za raniji završetak kupovine obveznica kako bi pripremili teren za podizanje kamatnih stopa ovog ljeta.
Mnoge centralne banke, uključujući američke Federalne rezerve i Englesku banku, već su prestale kupovati obveznice i počele podizati kamatne stope.
"Očito je da ECB kasni s reakcijom, dok bi Fed mogao biti još više iza krivulje", rekao je Issing, koji je predsjednik Centra za finansijske studije na Univerzitetu Goethe u Frankfurtu otkako je napustio ECB 2006. godine.
Njegovi bivši kolege u ECB-u predviđaju da će mnogi faktori koji guraju cijene energije, hrane i drugih dobara brzo nestati od kraja ove godine, pomažući inflaciji da padne ispod 2 posto do 2024. godine.
No, Issing je rekao da se time zanemaruje rizik da će pandemija i ruska invazija na Ukrajinu zadržati inflaciju višom tako što će preokrenuti 30 godina globalizacije kako trgovinske napetosti rastu, firme čine lance opskrbe otpornijima, a Evropa ubrzava prelazak s fosilnih goriva.
“ECB se oslanjala na svoj model predviđanja i ovaj model ne može dati prave signale jer se temelji na prošlosti i cikličkom iskustvu – a pandemija nije izazvala ciklički pad”, rekao je Issing.
“Potreban vam je puno širi pristup objašnjavanju inflacije u vrijeme strukturnih promjena. Ako imate pogrešnu dijagnozu, naravno, imate pogrešnu politiku.”
Druge njemačke finansijske brojke pojačale su kritike ECB-a. Christian Sewing, izvršni direktor Deutsche Bank, najvećeg njemačkog zajmodavca, rekao je prošle sedmice da je rastuća inflacija "otrov za stabilnost naše ekonomije i društva" i da je "hitno" da ECB poduzima akciju.
Axel Weber, odlazeći predsjednik UBS-a i bivši čelnik njemačke centralne banke, rekao je za finansijske novine Handelsblatt da je "neshvatljivo" što ECB-u treba toliko vremena da promijeni svoju politiku. Bild Zeitung, najprodavaniji tabloid u zemlji, počeo je nazivati predsjednicu ECB-a Christine Lagarde "Madame Inflation".
Nijemci imaju duboko ukorijenjen strah od inflacije, za koju je Issing rekao da “seže do hiperinflacije iz 1920-ih i valutne reforme u 1940-ima . . . Gotovo je ukorijenjen u genima javnosti”. Ali on je rekao da je zabrinutost bila "ne samo da Nijemci patološka po pitanju inflacije - to možete primijetiti u svim zemljama".
Nekoliko kreatora politike ECB-a - uključujući glavnog ekonomistu Philipa Lanea - reklo je da mogu učiniti malo na rješavanju vanjskih faktora koji pokreću cijene energije, dok se boje da bi prerano podizanje kamatnih stopa moglo izazvati ozbiljan pad - posebno ako rat u Ukrajini poremeti protok nafte i plin iz Rusije u Evropu.
I Lagarde i Lane rekli su da bi ECB čak mogao uvesti "novi instrument" za podršku zemljama koje se suočavaju s naglim povećanjem troškova zaduživanja kako stope rastu. Njihovo osoblje već radi na takvom "kriznom alatu" za ciljanu kupnju državnih ili korporativnih obveznica ako je potrebno.
Issing se složio da sada "nije vrijeme za podizanje kamatnih stopa na povišeni nivo". No, rekao je da je ECB već predugo zadržao svoje poticaje, što je bilo "vrlo teško braniti" s obzirom na oporavak rasta i inflacije, dok je nezaposlenost pala na rekordno nizak nivo.
"ECB je živio u fantaziji o nastavku ove politike bez ikakvih negativnih posljedica", rekao je. “Oni bi bili u boljoj ili barem manje lošoj situaciji da su prije počeli normalizirati politiku – rat ne bi trebao odvratiti pozornost od te činjenice.”
Izgledi za "stagflatornu" situaciju rastuće inflacije i usporavanja rasta "najgora su kombinacija" za centralnu banku, rekao je Issing, koji je suprotstavio odgovore kreatora monetarne politike na dva naftna šoka iz 1970-ih.
"Bundesbanka je pokušala kontrolirati inflaciju i posljedica je bila umjerena inflacija i blaga recesija", rekao je Issing, koji se pridružio njemačkoj centralnoj banci 1990. Ali "Fed je predugo čekao", a SAD je imao "dvocifrenu inflaciju i duboku, duboku recesija”.
