Cijene goriva rapidno rastu kako u našoj zemlji tako i u zemljam regiona. Dok građane svakodnevnog zabrinjavaju najavljena poskupljenja, konkretnog rješenja još uvijek nema.
Najviša cijena goriva u regionu je u Hrvatskoj, međutim prema svemu sudeći ni u našoj zemlji situacija neće biti ništa bolja. Hrvatska se nalazi među 25 zemalja s najskupljim benzinom u cijelom svijetu. S obzirom na dramtičan porast cijena u Hrvatskoj Vlada je donijela odluku da ogranični maksimalne cijene goriva. Ovo je jučer potvrdio i premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Državni proračun
“Dakle mi smo, uzimajući u obzir ekonomski trenutak i nepredvidivost cijene nafte, s ciljem neometanog gospodarskog oporavka, odlučili na 30 dana stabilizirati cijene benzina i dizela. Donijet ćemo odluku kojom ćemo benzin ograničiti na najviše 11,10 kuna, a dizel na 11 kuna”, rekao je Plenković.
Ali, vratimo se cijenama u našoj zemlji. Kako navode iz Ministarstva trgovine FBiH, cijena premium bezolovnog benzina 95, BAS EN 228 - BMB 95 iznosi od 2,16 do 2,41 KM po litru, dok cijena dizela BAS EN 590 (10 ppm) iznosi od 2,16 do 2,41 KM po litru.
Međutim, nismo sigurni da trebamo očekivati da će na ova poskupljenja goriva reagirati naša vlada, jer kad je benzin skup, državni proračun je znatno puniji.
Do kada možemo očekivati porast cijena te koji je pravi korak da se poduzme u ovom trenutku razgovarali smo sa ekonomskim analitičarem Farukom Hadžićem.
Naime, Hadžić je za Raport kazao cijene energenata značajno rastu te da je vrlo vjerovatno da će rasti i u narednom periodu.
"Mi kao država i cijeli svijet funckioniše na principima slobodnog tržišta. Ponuda i potražnja kada se saberu imate tu cijenu kakvu imate. Ovo su sve vanredne okolnosti širom svijeta. Cijene energenata značajno rastu i vrlo vjerovatno da će rasti i u narednom periodu. To nije samo pitanje goriva nego generalno i gasa i struje i svega što ide kroz ovaj proces", istaknuo je Hadžić za Raport.
Političke blokade
Između ostalog, on je kazao ko je idealno rješenje za manje cijene goriva te da li Vlada može nešto učiniti po ovom pitanju.
"Evo šta država može uraditi. Država treba intervenisati i apsolutno to podržavam. Ono što država treba uraditi u ovom trenutku je da smanji iznos koji uzima na svakoj litri goriva kroz razne poreze.
Na primjeru litre dizel goriva od 2.36 ću navesti koliko država uzima. U ovom trenutku država uzima 30 feninga za akcizu, 20 feninga za autoceste, 20 feninga za putarinu za ostale ceste i ostatak nekih 35 feninga okvirno je PDV, dakle uzima država 1 KM i 5 feninga. Država bi trebala smanjiti ili ukinuti ovu akcizu barem na period od tri do šest mjeseci, to doduše treba da radi Parlament BiH", istaknuo je Hadžić.
Svjesni smo da je to vrlo teško kod nas izvodivo jer imamo političke blokade, ali kako pojašnjava Hadžić to je ono što bi donosioci odluka trebali uraditi.
"Smanjiti akcizu ili privremeno suspendovat, da se ona ne naplaćaje i na taj način bi se se smanjila cijena goriva. Kada bi se taj potez uveo imali bi cijenu od 2 KM na benziskim pumpama u BiH. To je nešto što će prvo pomoći privredi, građanima. Država ne mora ni imati gubitak jer neće doći do pada zaposlenosti, neće morati izdvajati za neke druge kategorije društva. To je stvar koju bih ja uradio", kazao je Hadžić za naš portal.
Za kraj je kazao da tek naredne godine može doći do stabilizacije cijena, ne samo goriva nego svih energenata.
