U ovim godinama promijenili smo dinamiku u našem pristupu regionu. Shvatili smo da nije dovoljno samo čekati da nam se Zapadni Balkan približi. Nije dovoljno reći da su vrata otvorena. Također moramo preuzeti odgovornost i na svaki mogući način podržati njihov put ka našoj Uniji. Iz tog razloga smo osmislili naš plan rasta za Zapadni Balkan.
Zbog toga smo otvorili pristupne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom i zato smo se obavezali na to da ćemo isto učiniti i sa Bosnom i Hercegovinom, kazala je jučer predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen dajući nam zeleno svjetlo preporukom za pristupanje otvaranju pretpristupnih pregovora s Evropskom unijom.
"Ova preporuka je bezuslovna i sad je na zemljama članicama da se odrede o njoj. One moraju jednoglasno odlučiti šta i kako dalje", objasnit će za Raport Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.
Pojašnjava da je naredni korak već danas, kad kreću razgovori unutar EU institucija o tome kako će zemlje članice odreagirati na preporuku. Naredne sedmice zasjedat će ministri evropskih i vanjskih poslova, oni će pripremiti odluku za Vijeće na nivou premijera i šefova država EU.
Cijeni da u ovom trenutku postoje još skeptični glavni gradovi, ne nužno prema toj preporuci da treba otvoriti pregovore, već šta je to šta je naredno za BiH i tu nema više ustaljenog pravila šta se dešava, već ima jako puno različitih praksi i sad je na zemljama članicama da odluče kako dalje.
Dani i dani još će proći
"Mislim da se najviše očekuje da će biti otvoreni pregovori. U tom zaključku će stajati da su, recimo, otvoreni pregovori, međutim, ono gdje postoji prijepor zemalja članica jeste šta još staviti usto i da li išta staviti. Kao primjer, za Ukrajinu i Moldaviju rečeno je samo da se otvaraju pregovori, nisu spomenuti nikakvi naredni koraci i onda je EK takav zaključak interpretirala kao sebi zeleno svjetlo da krene s tehničkim pripremama pregovora, gdje EK objašnjava Moldaviji i Ukrajini šta su to EU standardi po poglavljima, šta se očekuje, objašnjavaju se direktive, to su dani i dani basic lectures of standard EU i uporedo s tim se pravi nacrt pregovaračke pozicije EU. To pravi EK zajedno sa zemljama članicama. Ona predlaže, zemlje članice to moraju usvojiti, to je kao neki osnovni akt pregovora koji je na neki način zvijezda vodilja do samog kraja, 15-ak stranica u kojima stoji šta se okvirno očekuje od zemlje da u pregovorima usvoji ciljeve itd", govori sagovornik Raporta.
EK je u decembru zaključak koji je rekao otvaramo pregovore s Ukrajinom i Moldavijom interpretirala kao zeleno svjetlo da krenu tehničke pripreme. Ono što se sad donekle raspravlja jeste da li treba i taj dio možda usloviti nečim dodatnim u slučaju BiH. Dakle, u ovom trenutku mi u biti ne znamo kako će zemlje članice odreagirati, a čujemo da postoji skepticizam. Čekamo danas prvi zvanični sastanak o toj temi.
"Ukrajina i Moldavija su 8. novembra dobile bezuslovu preporuku za otvaranje pregovora, što smo i mi dobili jučer. One su imale mjesec kad su zemlje članice odlučivale o otvaranju pregovora i u taj mjesec obje zemlje uspjele su napraviti dodatne korake. Mi nemamo mjesec, danas počinju rasprave, naredni petak će biti sve gotovo, tako da nismo u poziciji da možemo nešto dodatno uraditi u međuvremenu. Pitanje je da li će taj zaključak koji će naredne sedmice biti usvojen potvrditi tu preporuku i da li će se krenuti s tim tehničkim pripremama", cijeni Ćerimagić.
Šta to znači za građane BiH?
"Za građane, osim političke poruke, ohrabrenja da ima neka nada, u praktičnom smislu ne znači skoro ništa, neće biti odmah, neće biti usvojeni, provedeni EU standardi. Pregovori mogu trajati, Crna Gora pregovara 12 godina, Srbija 10, Sjeverna Makedonija, Albanija su dobile otvaranje pregovora prije četiri godine, dosad nisu otvorile nijedno poglavlje i u tom smislu, naravno, teško je reći i kad bi zemlje članice otvorile pregovore da bismo u dogledno vrijeme postali punopravna članica EU", mišljenja je naš sagovornik.
Ima i druga priča
Smatra da ako bi EU odlučila da ponudi punopravno članstvo BiH, da želi da do kraja ovog desetljeća zemlje koje se zaista i budu reformirale i postanu članice EU, to bi bila druga priča.
"Bilo bi izvodivo, ali i u potpunosti promijenilo i dinamiku u regionu i u BiH, ali EU u ovom trenutku nije spremna to da ponudi iz internih razloga i zbog toga je teško procijeniti kako će to da se razvija", napominje analitičar.
Von der Leyen je istakla da je današnji događaj impresivan korak.
Da li je i koliko impresivno i koliki je, zapravo korak napravljen, sagovornik Raporta objašnjava da je ono što je zaista tačno jeste da je na ispunjavanju uslova koje je EU postavila od januara urađeno više nego što je prethodni mandat uradio od 2019. do oktobra 2022.
"Nijedan ključni prioritet nije bio ispunjen do oktobra 2022, nije ostvaren nikakav značajniji napredak, barem do novembra, kad su dva ključna prioriteta u potpunosti ispunjena. U tom smislu je veći napredak nego u prethodnom mandatu 2019. kad je mišljenje izdvojeno, ali da je impresivno, teško možemo reći, naročito ako se uzme u obzir da je u RS, prema izvještaju EK, zabilježeno nazadovanje i to po ključnim pitanjima slobode medija, slobode civilnog društva i odnosa prema državnim institucijama", priča nam Ćerimagić.
Zaključuje da ako Vijeće sljedeće sedmice preporuči, to će biti i ono što će šefovi vlada i država usvojiti.
Ako se ne mogu dogovoriti na nivou ministara, onda nam definitivno valja čekati četvrtak, odnosno petak da vidimo konačni sud.
