Izvršna direktorica Vijeću za štampu u Bosni i Hercegovini Dženana Burek je u povodu 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, izjavila da položaj novinara u BiH nije na zavidnom nivou te da su uvjeti rada novinara znatno otežani, a njihov angažman znatno povećan.
- Značajan broj novinara ostao je bez stalnog angažmana i prebačeni su na ugovore o djelu ili su ostali bez posla uslijed ekonomskih pritisaka u kojima su se našle medijske kuće, koje su također ostale bez ikakve podrške vlasti - istakla je Burek za Fenu.
Nažalost, dodala je, institucije na svim nivoima ne žele uvažiti krucijalnu ulogu medija u demokratskim sistemima, posebno u kriznim situacijama kakva je pandemija kada je objektivno, blagovremeno i tačno informiranje javnosti od ogromnog značaja, pa i za spašavanje ljudskih života.
U izvještaju "Reportera bez granica", kazala je, Bosna i Hercegovina se na novom Indeksu slobode medija nalazi na 58. mjestu od 180 zemalja svijeta. Naglašava da je pozicija ista u odnosu na prošlogodišnju i na osnovu tog podatka možda bi se moglo zaključiti da je situacija 'podnošljiva'.
- Međutim, Reporteri bez granica navode da je pandemija koronavirusa potkopala i ugrozila slobodu medija u protekloj godini te da su vlasti direktno ometale rad novinara, optuživali ih za ‘netačno i zlonamjerno izvještavanje', ali da su mediji, uprkos svim problemima sa kojima su se suočili dali značajan doprinos u otkrivanju brojnih slučajeva korupcije - kazala je Burek.
Naglasila je da Vijeće za štampu i online medije u BiH u ovoj pandemijskoj godini bilježi znatno veći broj upita za pomoć od novinara i urednika koji su im se žalili na političke i ekonomske pritiske kojima su izloženi.
- Iz direktnog i stalnog kontakta sa novinarima i urednicima može se zaključiti da se medijske kuće u Bosni i Hercegovini trude da osiguraju sigurne uvjete za rad novinara, drugačijom organizacijom rada, ne ugrožavajući sam proces proizvodnje vijesti - istakla je.
Istovremeno, smatra Burek, neke institucije vlasti i politički subjekti iskoristili su krizno komuniciranje kako bi izbjegli po njih neugodna novinarska pitanja, a neki od njih nisu organizirali press-konferencije u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama.
- Novinari i medijski radnici, na drugoj strani, nisu se štedjeli i često su riskirali svoje zdravlje zarad plemenite misije žurnalizma. Iz svega se može zaključiti da su uvjeti rada novinara znatno otežani, njihov angažman znatno povećan, ali da su, uprkos svemu, uspjeli iznijeti teret krize te svojim angažmanom značajno ukazati na manjkavosti i potrebu za hitnim reformama sistema, posebno u kriznim situacijama, te javnosti osigurati blagovremenu i objektivnu informaciju - zaključila je Burek.
