Ministar pravde BiH Davor Bunoza kazao je za mostarski portal Bljesak da bi 'zamrzavanje' pitanja sjedišta Apelacionog vijeća Suda BiH bilo razumno rješenje.
Podsjetimo, pitanje sjedišta ovog drugostepenog suda jedino je otvoreno pitanje kada se govori o zakonu o Sudovima koji je još jedan od nekoliko evropskih zakona koje BiH treba usvojiti.
Stranke iz RS insistiraju da ono treba biti u Banjoj Luci, pravdajući to time da ga treba odmaknuti od utjecaja stranih ambasada i 'sarajevske čaršije', dok stranke Trojke, Evropska unija i sve druge međunarodne institucije smatraju da sjedište treba biti u Istočnom Sarajevu.
Bunoza kaže da je zakon završen, osim u dijeli koji se odnosi na sjedište.
"Više od 12 godina radimo na ovom Zakonu. Nažalost, ne postoji konsenzus oko sjedišta drugostepenog, odnosno Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Ali držim bitnim napomenuti da ne postoji EU direktiva, ili međunarodni standard koji bi dao smjernice gdje treba biti sjedište drugostepenog suda. U Vijeću ministara BiH smo načelno saglasni da sjedište prvostepenog i drugostepenog suda ne budu u istom entitetu. Razgovaralo se o dva prijedloga za sjedište, Istočno Sarajevo ili Banja Luka, ali stavove nismo približili.
Nažalost, zbog navedenog šaljemo jednu lošu poruku, da Banja Luka nije dovoljno Bosna i Hercegovina, a da Istočno Sarajevo nije dovoljno entitet Republika Srpska. Ipak, najgoru poruku šaljemo sucima, smatrajući da je za njihov rad presudno u kojem gradu će biti njihovo radno mjesto", rekao je Bunoza.
Govoreći o prijedlogu da se zakon usvoji ali bez riješenog pitanja sjedišta, Bunoza kaže da bi to bilo sasvim razumno u ovom trenutku.
"To je zapravo prijedlog Ministarstva pravde BiH. S obzirom da smo ovim prijedlogom Zakona riješili ključnu stvar, a to je da doista postoji neovisna drugostepene instanca Suda BiH koja bi imala svog Predsjednika Suda BiH i gdje bi suci bili birani od strane VSTV-a, dali smo jedan razuman prijedlog, da Parlamentarna skupština BiH u roku od jedne godine, od dana stupanja na snagu ovog Zakona odredi sjedište drugostepenog suda. Na taj način, imali bi Zakon kojim bi strankama pred Sudom BiH omogućili doista pravo na efektivan, devolutivan pravni lijek u skladu sa člankom 13. Evropske konvencije o temeljnim ljudskim pravima. Smatram da je rok od godinu dana razuman i da će se u njemu postići konsenzusom oko dogovora u vezi sjedišta drugostupanjskog suda", naveo je Bunoza za Bljesak.
