Serge Brammertz, tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam), danas se obratio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija u vezi s radom Tužilaštva.
Informisao je Vijeće sigurnosti o napretku u sudskom postupku u završnom suđenju i u žalbenim postupcima pred Mehanizmom. Brammertz je istakao da izvođenje dokaza optužbe na pretresu u predmetu Kabuga brzo napreduje.
Žalbeni preteres u predmetu Stanišić i Simatović zakazan za kraj januara 2023. godine
Najavio je da, u zavisnosti od daljeg razvoja događaja, optužba očekuje da završi s izvođenjem dokaza u drugom kvartalu 2023. godine. Dok je žalbeni pretres u predmetu Stanišić i Simatović zakazan za kraj januara 2023. godine.
Tužilac je takođe izvijestio Vijeće sigurnosti o drugostepenoj presudi u predmetu Fatuma i drugi. Izrazio je zadovoljstvo što je otkriven i zaustavljen pokušaj Augustina Ngirabatwarea da utiče na svjedoke kako bi se oborila njegova osuđujuća presuda za genocid.
"Vjerujemo da sadašnjim krivičnim gonjenjem zbog počinjenja tih djela odvraćamo druge od sličnih pokušaja u budućnosti", kazao je Brammertz.
Osvrćući se na potragu za preostalim bjeguncima protiv kojih je Međunarodni krivični sud za Ruandu (MKSR) podigao optužnice, Brammertz je obavijestio Vijeće sigurnosti da se saradnja s Južnom Afrikom sad kreće u pozitivnom pravcu.
Podrška vlade Ruande
Istakao je kontinuiranu podršku Vlade Ruande.
Tužilac je dodatno skrenuo pažnju Vijeća sigurnosti na više od 1.000 bjegunaca koje ruandske vlasti traže zbog zločina počinjenih tokom genocida nad Tutsijima u Ruandi 1994. godine.
Objasnio je da, dok traga za preostala četiri bjegunca MKSR-a, Tužilaštvo otkriva neke od tih drugih bjegunaca u zemljama širom svijeta. Rekao je da su "(k)ako bi izbjegli pravdi, lagali o svojoj prošlosti i zloupotrebljavali izbjeglički proces", te da "u svojim novim domovima mnogi nastavljaju promovisati ideologiju genocida".
Brammertz je pozvao međunarodnu zajednicu da pomogne Ruandi da privede pravdi sve bjegunce osumnjičene za genocid.
Što se tiče nacionalnog krivičnog gonjenja zbog zločina počinjenih tokom genocida nad Tutsijima 1994. godine i sukoba u bivšoj Jugoslaviji, Brammertz je podsjetio Vijeće sigurnosti da još ima na hiljade predmeta koje treba okončati na nacionalnim sudovima. Objasnio je da domaći tužioci i dalje traže ključnu pomoć od Tužilaštva. Te da će se taj trend nastaviti još niz godina.
Brammertz: Loša saradnja sa Hrvatskom
U pogledu bivše Jugoslavije tužilac je istakao da "najznačajnije pitanje ostaje regionalna pravosudna saradnja". Koja je "neophodna jer danas žrtve i počinioci često žive u različitim zemljama". Napomenuo je da, iako postoje pozitivni pomaci u saradnji između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, "tužioci u regiji izvještavaju da s Hrvatskom ne ostvaruju potrebnu saradnju u predmetima koji se odnose na hrvatske osumnjičenike".
Brammertz je objasnio da su ga hrvatske vlasti obavijestile da je istraga i krivično gonjenje njihovih državljana pitanje državne sigurnosti.
Rekao je da takav stav pretvara pravdu u političko pitanje. A trebalo bi da se radi samo o nepristranoj sudskoj procjeni dokaza i zakona.
"Prije ulaska u Evropsku uniju Hrvatska je bila na čelu u promovisanju pravde i učinkovite regionalne pravosudne saradnje. Nažalost, ona više ne igra tu ulogu", kazao je Brammertz.
Tužilac se obavezao da će nastaviti razgovarati s hrvatskim vlastima.
Još jednom je izvijestio o kontinuiranom poricanju ratnih zločina i veličanju osuđenih ratnih zločinaca u zemljama bivše Jugoslavije. U svim tim zemljama najviši politički lideri dovode u pitanje činjenice o počinjenim zločinima. Hvale osuđene ratne zločince i stvaraju atmosferu poricanja i veličanja.
"To nisu riječi i djela marginalnih elemenata, već političkih i kulturnih centara društava u regiji", istakao je Brammertz.
Pozvao je sve zvaničnike i javne ličnosti u regiji da se ponašaju odgovorno. Zatražio je i da međunarodna zajednica ozbiljno shvati ova pitanja.
