Lidija Bradara, članica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, izabrana je za predsjednicu Federacije Bosne i Hercegovine u novom postizbornom mandatu.
Za dvojicu potpredsjednika izabrani su Refik Lendo iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Igor Stojanović iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH.
Bradara: Odluka upućena CIK-u
Tako je sa 58 glasova 'za', 35 'protiv' i jednim uzdržanim glasom odlučeno danas na četvrtoj vanrednoj sjednici u aktuelnom mandatu Predstavničkog doma Federalnog parlamenta u Sarajevu, prenosi FENA.
Glasanje je obavljeno pojedinačnom prozivkom zastupnika. Odluka će biti upućena Centralnoj izbornoj komisiji BiH i objavljena u Službenim novinama, najavljeno je nakon sjednice.
Protiv odluke su glasali članovi Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF). Prije izjašnjavanja je Sanel Kajan (DF) izjavio, između ostalog, da ne može podržati da Bradara bude predsjednica Federacije budući da je jedna od visokih dužnosnika HDZ-a koji su svojevremeno oduševljeno dočekali, nakon povratka u BiH, Daria Kordića, osuđenog ratnog zločinca, po njegovom odsluženju većeg dijela zatvorske kazne.
Komentarila je to nakon završetka sjednice u obraćanju novinarima.
"Nikada neću zatajiti svoju prošlost ni prijatelje koje sam stekla u životu. Ono što su kolege iznosili je njihovo pravo. Sve što radim, radim transparentno.
Rat je bio prije 30 godina. BiH se treba okrenuti budućnosti. Naslušali smo se ratnih tema", rekao je Bradara.
Među rijetkim diskutantima prije glasanja na današnjoj sjednici bio je i Mirsad Zaimović (SDA). Osim što je najavio da njegova stranka također ne može podržati Bradaru za predsjednicu FBiH, kazao je, između ostalog, da SDA ima najkvalifikovanijeg kandidata, a također spomenuo i Kajanov obrazloženi razlog.
Predstavnici tri konstitutivna naroda
Bradara, Lendo i Stojanović imenovani su u rukovodstvo Federacije kao predstavnici tri konstitutivna naroda u BiH. Ona kao predstavnica Hrvata, a Lendo i Stojanović kao Bošnjak i Srbin.
Njih troje su početkom februara, također na sjednici Predstavničkog doma, imenovani u tročlano rukovodstvo Federacije. No, sve do danas nije bilo odlučeno ko će od njih unutar tog tijela biti predsjednik, a ko potpredsjednici FBiH.
Prema važećim pravilima, o tome su se oni mogli dogovoriti međusobno. Međutim, pošto je dogovor izostao, današnja sednica Predstavničkog doma najavljena je kao događaj u čijem toku će dilema biti riješena većinskom voljom zastupnika,. To se i dogodilo.
Prema aktuelnim pravilima, predsjednik i potpredsjednici FBiH su nezaobilazni faktori u uspostavi postizborne izvršne vlasti Federacije.
Predsjednik, uz neophodnu suglasnost dvoje potpredsjednika, predlaže mandatara za postizborni sastav Federalne vlade i učestvuje u proceduri imenovanja cijelog Vladinog saziva.
