Privremeno uvođenje kontrola unutar šengenskog prostora čemu pribjegava sve više članica EU posljedica je promijenjene sigurnosne situacije, ali te kontrole neće biti onakve kakve su bile prije ulaska Hrvatske u taj prostor, izjavio je u četvrtak u Luxembourgu ministar unutrašnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović.
"Šengenski zakonik omogućava državama članicama da vrate unutarnju kontrolu u nekim hitnim situacijama, ali to ne znači povratak na onakve granične kontrole kakve su bile prije ulaska u šengen”, rekao je Božinović novinarima u Luxembourgu, gdje učestvuje na sastanku ministara unutrašnjih poslova država članica.
Sigurnosne okolnosti su se promijenile nakon napada Hamas na Izrael i ono što je uslijedilo nakon toga. Dogodili su se teroristički napadi u Belgiji i Francuskoj.
“Tu je riječ o domino efektu, uvođenju privremenih rješenja koja su predviđena šengenskim pravilima. Zbog toga je Italija odlučila uvesti kontrole na granici sa Slovenijom, a ona automatizmom na granici s Hrvatskom i Mađarskom”, kaže Božinović.
Ministar kaže da je Austrija sa Slovenijom uvela kontrole još prije osam godina, ali ne radi se u sistemskim provjerama, nego se ta granica najčešće prođe bez ikakva zaustavljanja, a tu i tamo se zaustavi neko vozilo.
“Svi koji su putovali iz Slovenije u Austriju znaju kako to izgleda”, rekao je Božinović.
Rekao je da je u četvrtak ujutro razgovarao sa slovenskim kolegom Boštjanom Poklukarom.
“Sudeći po tom razgovoru ne očekujem da će to biti stroge kontrole i pogotovo se to ne trebalo odraziti na stanovništvo uz granicu”, rekao je Božinović.
Božinović je najavio da će se 2. novembra u Trstu sastati s italijanskim i slovenskim ministrima unutrašnjih poslova gdje će razgovarati o sigurnosnim pitanjima i međusobnoj saradnji.
Rekao je da je sa slovenskim kolegom razgovarao o jačanju policijske suradnje i kada je u pitanju borba protiv terorizma.
Podsjetio je da su krajem septembra dogovorene pojačane mješovite hrvatsko-slovenske policijske kontrole koje već daju rezultate u smanjenju broj ilegalnih migranata.
“Brojevi ilegalnih migranata u Sloveniji puno su manji nego prije mjesec i po dana i to je još jedna potvrda da je ova odluka Italije prema Sloveniji, a onda Slovenije prema Hrvatskoj i Mađarskoj prije svega motivirana zabrinutošću zbog mogućih terorističkih napada i zbog toga očekujem da ćemo u dogledno vrijeme svi skupa raditi na tome da jednostavno vratimo stvari tamo gdje im je i mjesto”, rekao je Božinović.
Na pitanje traži li neko od Hrvatske da prihvati Frontex na svom teritoriju, Božinović je rekao da “to niko ne može od nas tražiti”.
"Slovenski kolega i ja smo na prošlom sastanku Vijeća u Bruxellesu razgovarali i konstatirali da problem ilegalnih migracija ne počinje u našim državama i da izvor problema nisu ni Slovenija i Hrvatska”, kaže Božinović dodajući da su razgovarali s povjerenicom za unutarnje poslove Ylvom Johansson i tražili da se ubrzaju pregovori s Bosnom i Hercegovinom kako bi se što prije zaključio statusni sporazum koji bi omogućio raspoređivanje Frontexa u Bosni i Hercegovini.
“Naša je pozicija da Frontex treba biti raspoređen u BiH, pogotovo u onom dijelu iz kojeg dolazi najveći broj ilegalnih migranata, a Hrvatska ima dovoljno policajaca i opreme da uspješno čuva vanjske granice EU”, rekao je Božinović.
On je istaknuo važnost da se zemlje Zapadnog Balkana, kandidatkinje za članstvo u EU usklade s njezinom viznom politikom.
Nešto je po tom pitanju učinjeno, ali još uvijek ima zemalja iz kojih se bez viza može doći avionom u Beograd ili Sarajevo, a nakon toga ti ljudi postaju migranti i pokušavaju ilegalno ući na teritorij EU.
“Mi ovdje o tim stvarima, kad je Hrvatska, pa i Slovenija u pitanju, govorimo već godinama. Govorimo da se treba više fokusirati na Zapadni Balkan, da treba ojačati njihove kapacitete, da oni trebaju kontrolirati ko im sve dolazi u države na njihovim vanjskim granicama", rekao je Božinović.
Statusni sporazum s Frontexom imaju Srbija i Sjeverna Makedonija, ali još nije zaključen s Bosnom i Hercegovinom.
Frontex je slične sporazume ranije potpisao s drugim državama Zapadnog Balkana, no pregovori o tome s BiH zapali su u poteškoće nakon što vlasti RS insistirale da policija tog entiteta bude tretirana kao "vidljivi" partner, unatoč činjenici da ova agencija EU dogovore sklapa samo s državama, dok se s nižim nivoima vlasti mogu dogovarati samo operativni detalji, prenosi Hina.
