Vijesti

Borrell: “Pokušaji da se prekroji historija, poreknu genocid, ratni zločin ili veličanje ratnih zločinaca nemaju mjesta u Evropi”

Visoki predstavnik Evropske unije Josep Borrell u utorak je izjavio da "obilježavanje genocida počinjenog u Srebrenici podsjeća sve nas da i 26 godina poslije postoji potreba za pomirenjem u Bosni i Hercegovini, ali i cijeloj regiji da bi se moglo ići naprijed", javlja Al Jazeera Balkans.

Po završetku sastanka u sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU – Bosna i Hercegovina u Briselu, rekao je da je "Srebrenica međunarodno priznat genocid i jedno od najmračnijih mjesta u savremenoj evropskoj historiji i leži na kolektivnoj savjesti onih koji su ga počinili i onih koji ga nisu spriječili".

- I da budem jasan: pokušaji da se prekroji historija, poreknu genocid, ratni zločin ili veličanje ratnih zločinaca nemaju mjesta u Evropi, moraju prestati i svakako se neće trpjeti - kazao je visoki predstavnik EU-a.

Borrell je naglasio da je na današnjem zasjedanju predstavnika EU-a i Bosne i Hercegovine "naglašena nužnost da svi politički činioci u Bosni i Hercegovini prevaziđu retoriku usmjerenu na podjele i razdvajanje, ukorijenjene u prošlosti, kao i da se obustavi veličanje osuđenjih ratnih zločinaca i pokaže puna saradnja s međunarodnim sudovima i poštovanje njihovih odluka".

Više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je u julu 1995. godine u Srebrenici, a te zločine Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu ocijenio je kao zločin genocida, u presudama koje je izrekao protiv najviših vojnih i političkih zvaničnika bh. entiteta Republika Srpska, uključujući zapovjednika vVjske RS-a, generala Ratka Mladića, i prvog predsjednika RS-a Radovana Karadžića.

Mladića (78) je 8. juna drugostepenom presudom na doživotni zatvor osudio Međunarodni mehanizam za krivičene sudove, nasljednik ICTY-a.

Isti mehanizam je pravosnažno na doživotni zatvor osudio i Karadžića (74) u martu prošle godine.

Uprkos presudama međunarodnog suda, vodeći političari u RS-u osuđene za ratne zločine još slave kao nacionalne heroje, zločine često nazivaju legitimnom osvetom ili umanjuju razmjere genocida počinjenog u Srebrenici, premda su ti zločini proglašeni najvećim na evropskom tlu nakon holokausta iz Drugog svjetskog rata.