Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto razgovarala je danas u Atini s predsjednikom Vlade Grčke Kyriakosom Mitsotakisom o jačanju bilateralne saradnje i reformama BiH u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU).
Sastanak je održana uoči neformalnog sastanka lidera regije i zemalja EU u Atini.
Krišto je zahvalila premijeru Mitsotakisu na snažnoj podršci koju pruža Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu. Dodala je da su Bosna i Hercegovina i Grčka prijateljske zemlje bez otvorenih pitanja i pozvala grčkog premijera Mitsotakisa na dodatno jačanje ekonomske saradnje u obostranom interesu.
Tokom sastanka Krišto je naglasila kako Bosna i Hercegovina nedvojbeno pripada evropskom civilizacijskom krugu te da će u idućem periodu to i dokazati. Dodala je kako su prioriteti i fokus rada novog Vijeća ministara BiH, kao i svih institucija BiH, u razdoblju koje je pred nama usmjereni na ispunjenje 8+1 uvjeta, odnosno 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Govoreći o radu aktuelnog saziva Vijeća ministara BiH koje je u proteklih osam mjeseci pokrenulo reformsku agendu, koja bi trebale biti intenzivirana u ovom i idućem mjesecu, Krišto je naglasila važnost reformi ne samo za perspektivu naše države unutar Evropske unije nego i za stabilnost i sigurnost BiH te cjelokupne regije.
Naglašena je važnost što žurnijeg otvaranja pregovaračkog procesa, a najkasnije do kraja 2023. godine, Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom u korist sigurnosti, stabilnosti te jačanja demokracije i vladavine prava.
Krišto je ponovila neupitnu usklađenost Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, tim prije što je kao potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) dužna svoju vanjsku politiku uskladiti s EU. Naglasila je kako cijela regija, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, osjeća posljedice ruske agresije u Ukrajini. Izrazila je zabrinutost uslijed humanitarnih posljedice po civilno stanovništvo u Ukrajini i dodala kako Bosna i Hercegovina u tom smislu dijeli stvarnu sigurnosnu, političku i ekonomsku zabrinutost i sa zemljama Evropske unije, ali i šire, na globalnom nivou.
