Doktorica iz San Diega imala je nedavno 24 pacijenta iz potpuno različitog životnog miljea. Nešto manje od polovine njih borilo se s anksioznošću, što je razumljivo, s obzirom na sve što se događa svakoga dana. Preostalih 40-ak posto pacijenata imalo je neke “misteriozne” simptome. Neki su imali čudan osip po licu. Drugi su osjećali iritaciju u grlu ili u očima, ili osjećaj stezanja u grudima, što nisu mogli da objasne. Da li to mogu da budu simptomi koronavirusa?
Nakon pažljivog razgovora sa svim ovim pacijentima, Sabrina Faulker, specijalista interne medicine, shvatila je da su sve te misteriozne bolesti imale nešto zajedničko. Oni su toliko koristili sredstva za izbjeljivanje u svojim domovima kako bi se zaštitili od infekcije, čisteći i po tri-četiri puta dnevno, da je to stvaralo iritaciju, piše Washington Post.
Neki nisu dovoljno razrijedili izbjeljivače prije upotrebe (izbjeljivač mora značajno da se razblaži da bi se izbjegle iritacije ili čak opekotine. Običan stari sapun može biti bolje oružje protiv ovog virusa). Pacijenti s anksioznošću nisu se toliko razlikovali od ovih pacijenata koji su koristili izbjeljivače, drugim riječima. Kao i svi mi, oni su pokušavali da pronađu načine da se izbore s prijetnjom koja je nepredvidiva i nevidljiva, što je jako teško uraditi. I jedni i drugi su rizikovali da pogoršaju stvari.
“Postoji toliko toga što ne možemo da kontrolišemo”, rekla je Faulker. “Dakle, postoji osjećaj da, ako dovoljno budemo čistili, virus će nestati.”
U ovom trenutku skoro dvije trećine Amerikanaca kaže da se plaši za zdravlje svoje porodice, pokazale su ankete YouGov i More in Common. Tri četvrtine njih vjeruje da vjerovatno idemo ka ekonomskoj depresiji. Zvaničnici kažu da su pozivi prema službi za pomoć u slučaju katastrofa skočili za 500 posto.
Svi ovi brojevi predstavljaju sekundarnu pandemiju. Za strah su potrebna dva elementa: percipirana prijetnja i osjećaj nemoći da se ta prijetnja porazi. Pošto je osjećaj straha izrazito neprijatan, većina nas će pokušati da se suprotstavi danima koji slijede smanjivanjem nivoa prijetnje ili pojačavanjem osjećaja kontrole.
U prvoj kategoriji, mogli bismo da se uvjerimo da je sve ovo pretjerana reakcija. To mnogi u početku rade. Nekima pomaže internet, kao i razmišljanje. Poricanje je najčešći ljudski odgovor na sve vrste katastrofa, od požara do poplava i pandemija. Mogli bismo da koristimo i hranu, drogu ili alkohol da bismo uklonili prijetnju.
U drugoj kategoriji opcija je da ćemo možda pokušati ponovo da uspostavimo osjećaj kontrole u odnosu na prijetnju. Ovo je početak odličnog plana. Ali može i da se pokaže pretjeranim, kao što je to slučaj kod osoba koje pretjeruju s izbjeljivačem. Lako je pretjerati u vremenu velike anksioznosti. Razmislite o ovome: Poslije 11. septembra, na hiljade Amerikanaca odlučilo je da izabere vožnju umjesto letenja kada je trebalo da putuju na duži put. U vožnji su se osjećali sigurnijim nakon strahota terorističkih napada.
Naravno da jesu. Ali, taj osjećaj da su sigurniji ne znači da će i biti sigurniji. Dvije godine poslije 11. septembra, procijenjeno je da je oko 2.300 Amerikanaca poginulo jer su izabrali vožnju umjesto leta do odredišta, prema studiji tri istraživača sa Cornel univerziteta objavljenoj 2009. godine. Uprkos tome kako su se osjećali, letenje je i dalje bilo sigurnije od vožnje, čak i nakon 11. septembra. Ali, hiljade ljudi je umrlo, pokušavajući da izbjegnu smrt. Trik je sada preuzeti kontrolu nad ovom prijetnjom, a da se stvari ne pogoršaju. Svim pacijentima Faulker preporučuje da jačaju imunitet na pet specifičnih načina.
Sve dok ovaj savjet ne postane toliko kliše kao savjet “operite ruke” i “ostanite kod kuće”, ponavljat će se. Ove akcije nam daju kontrolu na načine za koje je dokazano da nas čine nesumnjivo jačim, ne samo emocionalno sigurnijim.
Prvo, jedite hranu koja je što manje procesuirana, sa što manje aditiva, znači voće i povrće.
Drugo, razgovarajte sa drugima (s ljudskim bićem) telefonom ili videolinkom.
Treće, spavajte (idealno je osam sati svake večeri, u isto vrijeme, manje ili više).
Četvrto, vježbajte najmanje 30 minuta dnevno.
I peto, pokušajte da radite nešto što će vam zaokupiti mozak, ali i odmoriti ga od strepnji bar nakratko (bilo da je to baštovanstvo, slušanje muzike ili meditacija). Možda je čišćenje dobro za vas. Ali, prvo pročitajte etikete. Vodite računa da idete u rat s potrebnim oružjem, a ne onim koje vas polako truje. Sve ove stvari nam vraćaju osjećaj kontrole, što sprečava da nas strah onesposobi.
“Ako redovno radite svih pet stvari, vaš imunitet će se oporaviti”, kaže Faulker. “Imat ćete dovoljno antioksidanata i vitamina i minerala da biste bili spremni za borbu sa virusom.”
Strah nije ništa novo. Niti opasnost i nesigurnost. Rješenje je da se vrati kontrola, ali vrlo pažljivo.
