"Nacionalni centar za nestalu i eksploatiranu djecu" u SAD-u važan je partner za suradnju Saveznog ureda kriminalističke policije u Njemačkoj. "Od ove poludržavne organizacije svakodnevno dobivamo podatke s referencama na dječju pornografiju putem IP adresa u Njemačkoj", izjavio je predsjednik središnjeg policijskog tijela Holger Münch na konferenciji za novinare u Berlinu. Ovo je trenutno glavni izvor takvih podataka – i njihov broj je u stalnom porastu.
U protekloj 2020. godini zabilježen je 18.761 slučaj takozvane dječje pornografije, dokumentira nova "Policijska kriminalna statistika" Saveznog ureda. To je 53 posto više slučajeva nego godinu prije. Izrada, posjedovanje i širenje prikaza seksualnog nasilja nad djecom predstavljali su tako daleko najveći porast svih oblika nasilja nad djecom i adolescentima. "A brojke će vjerojatno i dalje rasti", rekao je Münch, piše DW.
Više nije moguće bez umjetne inteligencije
To sada predstavlja ogromne izazove za istražitelje. Ne samo da su pravosuđe i policija sučeljeni sa sve većim brojem slučajeva, već i sa sve većom količinom podataka. Stoga se već neko vrijeme u cijeloj zemlji ispituje u kojoj mjeri umjetna inteligencija može tu biti od pomoći.
Bez umjetne inteligencije, velika poplava podataka s područja dječje pornografije i zlostavljanja djece više se ne bi mogla svladati, naglašava ministar pravosuđa pokrajine Sjeverne-Rajne Vestfalije Peter Biesenbach. U saradnji s Microsoftom njemački naučnici su razvili softver koji skenira slike, video-zapise i protokole razgovora na društvenim mrežama te koristi algoritme za popisivanje kazneno relevantnog materijala.
Ne ide bez ljudi
Lokalno dostupni podaci prvo automatski prolaze takozvani „apstrakcijski sloj" - zbog zaštite podataka - da bi se potom mogli prenijeti u centralni oblak za pohranu podataka. Tamo je aktivna umjetna inteligencija. Rezultat se vraća istražiteljima u obliku liste. Na vrhu se nalaze slike ili videozapisi za koje je vjerojatno da se radi o zabranjenom materijalu. Onda na scenu ponovo stupa čovjek koji sve provjerava.
Sve je zamišljeno kao sistem pomoći. "Posljednju procjenu uvijek čini čovjek, a ne umjetna inteligencija", naglasio je Jörg Bartholomy iz Microsofta, Njemačka. No tačnost lista koje je sastavila umjetna inteligencija iznosi 92 posto.
Do sada su, kaže Biesenbach, sumnjivi slučajevi ponekad čekali mjesecima u uredu javnog tužitelja, naprosto zato jer nije bilo dovoljno kapaciteta za njihovu obradu. Pritom je problem da vlasti imaju samo šest mjeseci da odluče postoji li dovoljno dokaza za podizanje optužnice, odnosno postoji li opravdana sumnja da se u nekom slučaju radi o zlostavljanju djece.
Pohrana podataka bi mogla pomoći
Taj je problem poznat i Holgeru Münchu u Berlinu. "Sve je teže obraditi količinu materijala u vremenu koje stoji na raspolaganju." Uz to, problem je i što se u gotovo svakom desetom slučaju informacije ne mogu provjeriti jer jednostavno nije moguće utvrditi kome pripada prijavljena IP adresa. Djelimično je to posljedica i pravnih ograničenja.
U Njemačkoj nije precizno definirana mogućnost takozvanog skladištenja podataka jer su u više navrata protiv takvih zakonskih odredbi ulagane tužbe sudovima. Trenutno o tome odlučuje Evropski sud pravde. "Neki provajderi uopće ne pohranjuju te podatke, drugi samo na sedam dana", kaže Münch.
Količina podataka stalno raste
Johannes-Wilhelm Rörig, "Nezavisni povjerenik za pitanja seksualnog zlostavljanja djece", upozorava da čitavom sistemu prijeti kolaps. Hiljade navoda se nije moglo provjeriti, stotine slučajeva nije bilo moguće na vrijeme procesuirati. „Policijske službe na ovom polju ne smiju kolabirati!" upozorio je Rörig. Zbog toga je nužno što prije znatno povećati postojeće kapacitete.
Naredne godine u Njemačkoj će na snagu stupiti zakon koji obavezuje operatore platformi da vlastima proslijede kazneno relevantan materijal, poput prikaza seksualnog nasilja nad djecom - ako im je na internetu na to skrenuta pažnja. Za očekivati je da će time broj sumnjivih slučajeva još narasti.
Međutim, još je nejasno hoće li umjetna inteligencija iz Sjeverne Rajne-Vestfalije do tada biti spremna za upotrebu. Najprije treba raspisati konkurs ponuđačima hardverskih komponenti za rad s novim oblakom za pohranjivanje podataka. A onda od pristigli ponuda treba izabrati najbolju. To sve bi moglo potrajati. Ministar Biesenbach obećao je da će financijska sredstva za to biti dostupna, ali kada će sve biti spremno za rad, to još uvijek nije poznato.
