Otvaranje sezone skijanja na olimpijskim planinama Bjelašnica i Igman trebalo bi početi već ovog vikenda, ukoliko vremenski uslovi dozvole.
Radnici na terenu već rade na uređenju staza, a topovi za vještačko osnježenje danima su u funkciji.
Vještačko osnježivanje
Aldin Smajkan, rukovodilac marketinga i prodaje u KJP ZOI '84, kompanije koja upravlja OC Bjelašnica - Igman, rekao je da su konačno dočekali prve snježne padavine.
"Jako se radujemo zbog toga. Svi napori koje skijaški centar može pružiti su urađeni s naše strane. Dan i noć radimo na vještačkom osnježenju.
Ubrzo očekujemo puštanje skijališta u funkciju. Trenutni uslovi nisu zadovoljavajući za sigurno skijanje i bordanje, treba još par dana.
Očekivani početak skijanja na Bjelašnici je subota, ukoliko to vremenski uslovi dozvole", kazao je Smajkan za Anadoliju.
Istakao je da su krenuli sa uređenjem staze Kolijevka.
"Tu je usmjeren i najveći kapacitet vještačkog osnježenja. Radi se i na pripremi trasa. Pripremamo i stazu Štinji Do, kao i stazu Olimpijski spust. To su staze koje idu s vrha Bjelašnice u Babin Do", pojasnio je Smajkan.
Dotakao se i činjenice da snježne padavine ove godine su stigle poprilično kasno, ako uzmemo u obzir neke ranije godine.
"Već su ostvareni ogromni gubici. Ali, mislim da je najviše oštećena turistička sezona i najviše ispaštaju, pored skijaškog centra, hotelijeri i ugostitelji na Bjelašnici.
A naravno tu je i mala raja s obzirom da im raspust prolazi, a na planinama nije bilo snijega. Mislim da će ovaj snijeg vratiti osmijeh na lice kako turističkim radnicima tako i svim građanima i turistima", dodao je Smajkan.
Poboljšanje naših postojećih staza
Sead Čaušević iz Uprave ski-centra rekao je da su tokom ljeta prošle godine radili na tome da poboljšaju kvalitet postojeće ponude na Bjelašnici i Igmanu.
"To znači poboljšanje naših postojećih staza. Ranije su dvije od pet staza bile u vrhunskom stanju, a sada smo pokušali i sve ostale da proširimo, nivelišemo i dovedemo neke nove trase osnježenja.
Staze Spust i Kolijevka su bile u dosta dobrom stanju. Ali, pokušali so da otklonimo neka uska grla. Da proširimo mjesta gdje se staza dosta sužavala. Da izbjegnemo neke kolizije i povrede...", pojasnio je Čaušević.
Kako je kazao, gdje su bila mjesta za topove, pokušali su da ih stave van staze, da naprave platoe jer i top sužava stazu.
"Veliki radovi su bili i na stazi broj četiri i pet. Radili smo na tome da ih proširimo i nivelišemo. Radili smo i na tome da se naprave neke spojne staze. Da se skijaši ne moraju svaki put vraćati u Babin Do, nego da mogu kružiti u gornjoj ili srednjoj zoni.
Malo je pomjeren početak sezone. Ali, ja još uvijek mislim da ćemo imati dobru sezonu. Da će se kvalitet skijanja na našim olimpijskim stazama stvarno poboljšati", istakao je Čaušević.
Za nedostatak snijega na planinama i pomjeranje početka sezone skijanja smatra da je odgovorno globalno zagrijavanje.
"To se dešava svugdje. Cijela Evropa je u problemu. Ne treba biti pesimističan. Moramo gledati da u par dana, koliko imamo minuse, pripremimo skijalište.
Za sljedeću godinu imamo ugovoreno dodatno osnježenje i to nam je cilj", pojasnio je Čaušević.
Kako je kazao, ovih dana su aktivne bile desetine topova za vještačko osnježenje.
Pripreme za ski-škole
"Užurbano radimo da pripremimo i terene za ski-škole. Poboljšali smo ponudu stazom 5a, koja je proširena i nivelisana. Očekujem da tu sa najmanjom količinom snijega mogu raditi ski-škole. Vrlo je bitno da djeca imaju pristup skijanju", rekao je Čaušević.
Njihovi najveći zahvati i prioriteti odnose se na zimsku sezonu. Međutim, radi se i na tome da se obogati i ljetna sezona za sve ljubitelje zdravog života i planina.
"Prije tri, četiri mjeseca pristupili smo ozbiljnoj izradi ljetnog plana. Planovi za ljetnu sezonu počinju od samog pristupa šetača. Ljudi vole ovdje da šetaju.
Moramo osposobiti postojeće staze da se njima lako može pristupiti. Tu je i plan za instalacije na određenim mjestima, a što se tiče dječijih igrališta.
Tu je i panoramsko razgledanje na šestorosjedu. Cilj nam je da što više građana i djece bude na planinama. Da uživa u prirodi i diše čist zrak", dodao je Čaušević.
Adisa Kušundžija, glasnogovornica Turističke zajednice Kantona Sarajevo (TZ KS), kazala je da kako bi zimska sezona što duže trajala i bila što sadržajnija i primamljivija, Turistička zajednica je i ove godine podržala oko 30 različitih projekata iz različitih oblasti, od kulture, gastronomije, sporta, zabave...
"Na osnovu tih projekata imat ćemo oko 100 različitih događaja na različitim lokacijama koji su počeli u decembru, a traju do kraja marta.
Cilj nam je produžiti sezonu i te događaje rasporediti na različitim lokacijama. Od olimpijskih ljepotica do centra grada", pojasnila je Kušundžija.
Dotakla se i aktivnosti koje su planirane na Bjelašnici i Igmanu tokom zime.
"U januaru na Igmanu podržavamo obilježavanje Igmanskog marša. Tu je i Montijada. Tokom januara na Bjelašnici podržavamo manifestaciju kao što je skijaški kup za djecu", kazala je Kušundžija.
Evropa kup na Bjelašnici će se održati 12. i 13. februara ove godine. Očekuje se učešće takmičara najelitnijih skijaških nacija kao i dio takmičara koji učestvuju u Svjetskom skijaškom kupu.
"U februaru i martu tu su događaji poput FIS kupa, internacionalni skijaški dani. Svi ti događaji koji će biti na planinama su uglavnom međunarodnog karaktera.
Osim događaja na planinama, podržali smo i različite događaje u gradu", istakla je Kušundžija.
Prošle godine u KS-u oko pola miliona turista
Dotakla se novogodišnjih praznika i turista koji su bili u Kantonu Sarajevo.
"Prema našoj statistici koja još nije finalizirana, u Kantonu Sarajevo je tokom prošle godine došlo oko pola miliona turista. Ostvareno je više od milion noćenja.
Tokom novogodišnjih praznika u Sarajevu je bilo oko 15.000 turista. Ostvareno je više od duplo noćenja jer svi turisti ostaju dvije ili tri noći.
Zabilježili smo 15.000. To su prijavljeni turisti, koji su boravili u hotelima i registrovanim smještajnim objektima. Nažalost, ima jako puno objekata koji nisu prijavljeni i mi ih nemamo u registru.
Ovu cifru slobodno možemo pomnožiti do tri, četiri puta", dodala je Kušundžija.
