Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije Sonja Biserko smatra da građani ove zemlje žele promjene, ali da po svemu sudeći do toga neće doći na parlamentarnim izborima koji će sutra biti održani.
U Republici Srbiji danas će se održati vanredni parlamentarni izbori, vanredni izbori za Skupštinu Autonomne Pokrajine Vojvodina i vanredni lokalni izbori za glavni grad Beograd i još 65 lokalnih samouprava.
Šta kažu istraživanja?
Biserko je za Anadolu komentarisala očekivanja, političku situaciju u Srbiji i regiji i situaciju u vezi sa Kosovom.
"Imali smo vrlo brutalnu i nefer predizbornu kampanju što zapravo govori da je vladajuća stranka bila u nekoj vrsti neke psihoze da možda može da izgubi ove izbore. Međutim, nažalost, po svim istraživanjima to se neće desiti", naglasila je Biserko.
Dotakla se i protesta koji su počeli kao reakcija na masovna ubistva 3. i 4. maja u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu i u selima Malo Orašje i Dubona,u okolini Mladenovca i Smedereva.
Smatra da je masovnim protestima stvorena neka atmosfera da ljudi žele promjene.
"Mislim da i žele. Međutim, mislim da ta alternativa nije dovoljno artikulisana. Kao drugo, ovaj dio opozicije koji je proevropski, nije imao pristup nacionalnim medijima niti većini printanih medija.
Ali, ovaj put čini mi se da su više bili na terenu i očigledno će dobiti izbore u nekim manjim mjestima. Postoje neke analize da će to možda da se desi i u Beogradu.
Tako da je Beograd bio pod najvećim pritiskom vladajuće stranke i te koalicije", istakla je Biserko.
Mišljenja je da, nažalost, već duže vrijeme streme autokratiji.
Standard građana
"Ne znam šta će se tačno desiti poslije ovih izbora, da li će nastaviti rast te moći pojedinca i da li će Srbija završiti u nekoj vrsti ozbiljne diktature, to još ne mogu da kažem. Nažalost, standard građana nije podignut u ovih deset godina, mada predsjednik i ta partija vrlo često iznose neke cifre koje govore o rastu plata i ekonomskom rastu.
Međutim, standard objektivno nije popravljen. Mislim da i postoji razlog za ovako ogromno nezadovoljstvo.
Ali, politička scena nije još uvijek dovoljno artikulirana u smislu da je ponudila viziju Srbije kao neke evropske zemlje. Ovi izbori bar što se tiče građana, tiču se, prije svega, nekih egzistencijalnih pitanja", pojasnila je Biserko.
Govorila je i o dešavanjima na sjeveru Kosova, odnosno o aktivnostima u mjestu Banjska koje su za posljedicu imale ubistvo policajca i smrt još četiri osobe okarakterisane kao napadači.
"Banjska jeste bio neka vrsta 'wake upa' za Zapad jer je pokazala da je taj potencijal za destabilizaciju ogroman, pogotovo kada je riječ o Srbiji.
Može se reći i da od tada, imate vrlo intenzivnu aktivnost i fokus međunarodne zapadne zajednice u smišljanju kako da se ta strategija o proširenju na Zapadni Balkan izvede što je moguće brže i kvalitetnije.
Da li će i kako će se to dalje razvijati, zavisi od same situacije i razvoja događaja u samoj Evropi i Americi. Svi čekaju te američke izbore koji nisu važni samo za njih, nego za cijeli svijet.
Ipak se može reći da je zapadna zajednica od tog datuma, kada se desilo to u Banjskoj, vrlo prisutna u regionu zato što je Balkan najzad prioritet međunarodne zajednice kada je riječ o sigurnosti.
Zapad neće dići ruke od Balkana i mislim da će svaki pokušaj da dođe do nekih novih tenzija i eskalacije, biti osujećen kao što je bio i u Banjskoj", izjavila je Biserko za Anadolu.
Emotivna priča
Smatra da je Kosovo jedna visoko emotivna priča.
"I to je naravno rezultat tog spinovanja u posljednjih deset godina, u šta su se uključili Rusi i njihovi mediji, isto tako u ovim izborima. Zato što je Kosovo tema koja zapravo drži Rusiju u regionu i oni sigurno jesu u prilog zadržavanja tog zamrznutog statusa", navela je Biserko.
Kada je riječ o Srbiji, smatra da su regionalni odnosi na nuli.
"Jer se politika Beograda prema susjedima odvija, prije svega, preko srpske zajednice u tim zemljama, sa argumentom da su oni ugroženi, a također su ugroženi i Srbi u Srbiji. Prema tome, to je jedan argument koji se koristi kako bi se intervenisalo u susjedne zemlje i eventualno izvršila revizija poraza iz '90-ih, prije svega u Bosni, a zatim i u Crnoj Gori.
Odnosi u regionu, kada je riječ o Srbiji, su vrlo problematični i to je nešto što se naročito odražava u Bosni i Hercegovini, ne samo sa srpske strane nego donekle i sa hrvatske, samo na drugi način.
Ali, čini mi se, prema onome što se sada dešava u BiH, da međunarodna zajednica iza scene ipak sprovodi neke aktivnosti koje idu na to da se smijene sva tri lidera, na sve tri strane", istakla je Biserko.
Mišljenja je da to može biti ozbiljan početak za ono što sada BiH ima na stolu, a to je ponuda - kandidatura za Evropsku uniju, da počnu pregovori i da se Bosna i Hercegovina nekako uključi u te evropske procese.
Odnosi u regionu
Govorila je i o nacionalizmu u zemljama regiona.
"Mislim da su, nažalost, to vladajuće ideologije, da vrlo malo ima ovih alternativnih, liberalnih, demokratskih ili kakvih god hoćete.
Mislim da je to postao instrument da se oduže određene oligarhije na vlasti. I da stalnim tezama o ugroženosti vlastitog naroda, drže taj narod pod kontrolom i na neki način sprečavaju otvaranje drugih perspektiva.
Rekla bih da građani u regionu imaju izrazito veliki interes i želju da se stvari normalizuju, na tom običnom ljudskom nivou, ali da prosto više nema nikakvih mehanizama jer je cijela scena cementirana", naglasila je Biserko.
Mišljenja je da je ogorman problem i odlazak velikog broja ljudi iz regiona.
"Iz Srbije po 60.000 ljudi godišnje. Jako se smanjuje taj ljudski potencijal za reforme. Zatim, migracije postaju sve veći problem.
Vremenom će to postati veliki problem jer će sve ove zemlje imati problem sa radnom snagom. To će biti nova tema za sve ove zemlje, kako ih integrisati, a nisu bili sposobni da integrišu vlastite susjede s kojima su živjeli stoljećima", zaključila je Biserko.
