Sud u Alžiru osudio je 49 ljudi na smrtnu kaznu zbog ubistva čovjeka kojeg su lani optužili da je podmetnuo šumski požar. Zemlju je šokiralo ubistvo pjevača Džamala Bena Ismaila, koji je tvrdio da je otišao u pokrajinu Kabiliju kako bi pomogao u borbi protiv katastrofalnih požara koji su odnijeli desetine života i uništili više gradova i sela. U planinskoj regiji, u kojoj žive berberska plemena, poginulo je 90 ljudi, prenosi britanski Guardian.
Bena Ismaila uhvatili su deseci mladića iz Larba Nat Iratena i živog ga spalili, prema navodima svjedoka i videosnimkama. Više od stotinu ljudi našlo se na optuženičkoj klupi, a među njima tri žene. Još 37 osoba osuđeno je na kazne između dvije i deset godina zatvora, a 17 ih je oslobođeno.
Ben Ismail (38) ubijen je ispred policijske stanice na glavnom mjesnom trgu. Pjevač je sam otišao u policiju da se skloni kad je čuo da ga mještani sumnjiče da je upravo on podmetnuo požar. Policija tvrdi da su ga napadači izvukli iz policijske stanice, u kojoj je bio zaštićen. Ubrzo su internet preplavile snimke gomile koja okružuje policijsko vozilo i mlati muškarca u njemu. Zatim su ga istjerali iz vozila i zapalili. Neki od njih snimali su pritom selfie. Te su snimke izazivale gnjev diljem Alžira.
Bunt Berbera
Fotografije objavljene na internetu pomogle su policiji u identificiranju osumnjičenika. Smrtne kazne u Alžiru gotovo se uvijek zamjenjuju doživotnim zatvorom od islamističke pobune devedesetih i građanskog rata u kojem su život izgubile stotine tisuća ljudi. Pjevač je ubijen u regiji Kabilija, žarištu pobune 1990-ih, koja je i dalje politički osjetljiva. Sa stanovništvom koje zahtijeva snažniju zastupljenost svoje kulture i jezika.
Pet osoba osuđeno je u odsutnosti i zbog umiješanosti u ubistvo i zbog pripadnosti ili podržavanja zabranjenog kabilskog separatističkog pokreta MAK. Među njima je i vođa pokreta, Ferhat M‘henni, sa sjedištem u Francuskoj. Alžirske vlasti optužile su MAK da je naručio požare i proglasili ih terorističkom organizacijom. MAK je naziv za pokret za samoopredjeljenje Kabilije, osnovan 2021. Ferhat M‘henni sada je predsjednik privremene vlade Kabilije u egzilu. MAK tvrdi da se bori za prava naroda Kabilije, ogorčenog zbog nastojanja alžirske vlade da asimilira preostale berberske manjine u arabiziranu berbersku i arapsku većinu. Neposredan je cilj MAK-a autonomija Kabilije, što bi bio "prvi korak prema kabilskoj, berberskoj državi".
Berberi su autohtoni u Kabiliji na sjeveru Alžira. Kabilski narod govori kabilski, berberski jezik. Smatra se da je većina alžirskog stanovništva berberskog podrijetla, ali samo 20 posto ih priča neki od berberskih jezika. Mnogi od stanovnika Kabilije su emigrirali iz Alžira, zbog alžirskog građanskog rata, ekonomske krize i kulturne diskriminacije. Velika populacija Kabila naselila se u Francuskoj i, u manjoj mjeri, u Kanadi, uglavnom u Québecu, te u Sjedinjenim Državama.
Otjerali Boutefliku
Zato je i suđenje bilo jako politizirano. Advokati odbrane optužuju da je suđenje politički maskenbal čiji je cilj stigmatizirati narod Kabilije. Tvrde da su priznanja optuženih iznuđena mučenjem. U vrijeme požara Kabilija je bila posljednji bastion prodemokratskog prosvjednog pokreta Hirak koji je pomogao srušiti dugogodišnjeg predsjednika Abdelaziza Boutefliku 2019.
Stotine alžirskih građana zatvoreno je zbog podrške pokretu Hirak, čije je marševe zabranila alžirska vlada uz podršku vojske. Protesti zapamćeni kao Revolucija osmijeha ili Hirak, po arapskoj riječi za pokret, počeli su 16. februara 2019., šest dana nakon što je Abdelaziz Bouteflika službeno najavio svoju kandidaturu za peti predsjednički mandat. Uz mirne proteste pristala je i vojska, pa su natjerali Boutefliku na ostavku. Prosvjedi su trajali tri godine, do prosinca 2020.
