U Skandinaviji su proteklih dana zabilježene temperature od minus 40 stepeni. Tako hladno na sjeveru Evrope nije bilo već 25 godina. Šta to znači za naše tijelo? Kako ekstremna hladnoća utječe na naš organizam?
Tjelesna temperatura od 36,5 do 37 stepeni Celzijevih je idealna za nas ljude. U tim uvjetima najbolje funkcioniramo. Naš metabolizam i svi naši organi ovise o toj optimalnoj temperaturi, a naše tijelo čini sve kako bi je održalo.
No, u tome naše tijelo uspijeva samo do jedne određene mjere, a ne uvijek i u svakim uvjetima. Naime, više od pet miliona ljudi svake godine umre zbog (pre)velike vrućine ili hladnoće, piše DW.
Metabolizam regulira temperaturu tijela
Naš organizam uz pomoć takozvanih receptora mjeri vlada li u tijelu „prava" temperatura ili ne. Ako temperatura znatno opadne, onda organizam pokušava aktivirati metabolizam kako bi održao ravnotežu u tijelu.
Naš metabolizam nas naime opskrbljuje svim potrebnim hranjivim tvarima. On se brine za to da se hrana usitnjava, da se ona transformira, da naše stanice mogu doista iskoristiti sve te potrebne hranjive tvari. A osim toga metabolizam doslovno grije tijelo. On naime proizvodi energiju i tako regulira temperaturu tijela. U tom procesu važnu ulogu igra cirkulacija krvi.
S obzirom na to da se na hladnoći sužavaju krvne žile, jasno je da u tim uvjetima kroz žile ne može biti transportirano dovoljno krvi. A kad nema dovoljno krvi, to znači da je manje cirkulacije u ekstremitetima poput prstiju, nosa, ušiju. Zato osjećamo bolove u tkivu na jako niskim temperaturama. Ako temperatura nastavi opadati, na red dolaze i životno važni organi: srce, pluća, mozak. U tim uvjetima oni ne funkcioniraju više punom snagom, nego samo – ograničeno.
Ako temperatura tijela odstupa samo dva stepena od idealne norme, događa se hipotermija (pothlađenost). A da bi se zaštitio od nje, naš organizam radi još intenzivnije. Mišići se aktiviraju. Mi drhtimo po cijelom tijelu.
Drhtanje je dobar znak
Kod tjelesne temperature od 32 stepena drhtanje prestaje. Ali to nije dobar znak. Tijelo naime jednostavno više nema dovoljno energije, pa čak ni za drhtanje. Naš mozak i živčane stanice više uopće ne distribuiraju nikakve signale, to je situacija u kojoj ne "osjećamo” ruke ili noge.
U toj fazi popuštaju bolovi, ali se jedva možemo kretati. Ne možemo ni govoriti. Ne možemo ni razmišljati, zbunjeni smo, sve više dezorijentirani. Tijelo aktivira "štedljivi” modus, kada prepoznaje da se radi o izvanrednoj situaciji. Ali kad-tad i taj modus jednostavno prestaje funkcionirati…
Šta pomaže protiv hipotermije?
Na ekstremnim temperaturama bismo trebali (za)štiti naše tijelo što je god više moguće. A to počinje s prikladnom, toplom odjećom. Na primjer šalovima i kapama, rukavicama i toplim, debelim čarapama. Jasno je da se treba pripremiti za situaciju u kojoj smo duže vrijeme izloženim ekstremnoj hladnoći, a to znači da su pri ruci i stvari poput deke za slučaj nužde, ili neka druga pomagala s kojima može ugrijati tijelo, na primjer ruke ili prste.
Klasični simptom pothlađenosti je situacija u kojoj više ne osjećamo nos, uši, prste na ruci ili nožne prste. Ti dijelovi tijela ne bi se trebali zagrijavati uz pomoć termofora, to doista nije dobra ideja. Naime, prilikom prebrzog zagrijavanja organizma može se oštetiti pothlađene žile. Umjesto termofora, bolje je koristiti toplu vodu, kako bi se polako „odmrznulo” prste na rukama ili nožne prste.
A oni koji misle da se vlastito tijelo može ugrijati i s malo alkohola, ti se grdno varaju. Alkohol na početku može dati osjećaj da unutar tijela doista osjetimo ugodnu toplinu. Ali alkohol proširuje krvne žile. Hladnoća ih pak sužava, kako bi se reducirao gubitak topline u tijelu. Zbog ta dva ekstrema ljudi često pogrešno procijene šta se s njima događa. Imaju osjećaj da je koža topla, ali tijelu je jako hladno, i na to možda uopće ni ne registriraju.
'Bijela smrt'
Kada temperatura tijela opadne na manje od 29,5 stepeni Celzijevih, veliki mozak prestaje s radom. Gubimo svijest. Naše srce radi sve manje i manje: umjesto 60 otkucaja u minuti, ono kucne samo jednom ili dva puta. Krv više ne može dovoljno brzo cirkulirati kroz tijelo, a to znači da je prilično izvjesno da se pogođena osoba smrzava na smrt. To je ono što se obično naziva "bijela smrt”, gubitak života u uvjetima ekstremne hladnoće.
