U prošloj godini izvezli smo hrane za milijardu i sto miliona, a uvezli za 4 milijarde i 600 miliona KM. Istovremeno, i pored izvanrednih mogućnosti, ne koristimo više od polovine obradivog zemljišta kojim raspolažemo. Sve je manje onih koji žele da se bave poljoprivredom. čak i za vlastite potrebe. Rješenje je, kažu i stručnjaci i poljoprivrednici, u zaštiti domaće proizvodnje i proizvođača, i to na način da se oporezuje i ograniči uvoz hrane iz drugih zemalja onda kada te hrane imamo dovoljno iz sopstvenih izvora.
Najslabije izvozne rezultate godinama bilježi poljoprivredno-prehrambeni sektor koji ima ubjedljivo najveći minus. Od ukupnog spoljnotrgovinskog deficita koji iznosi 11 milijardi maraka, trećina, odnosno tri i po milijarde se odnosi upravo na ovaj sektor.
"Mi u sklopu poljoprivredno-prehrambenog sektora izvozimo negdje otprilike 1,1 milijardu KM dok sa druge strane uvozimo nekih 4,6 milijardi KM", navodi Slaviša Ćeranić iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Dugo vremena problem su bili podsticaji za poljoprivredu, koji, kada se saberu RS, Federacija BiH i Brčko distrikt, iznose oko 400 miliona maraka. I sami poljoprivrednici kažu da je podsticajna politika riješena, ali da je najveći problem nekontrolisan uvoz i gotovo nikakva zaštita domaće proizvodnje.
"Mi ne možemo toliko podstaći domaću proizvodnju koliko mogu uvoznički lobiji i dampinške cijene od nekontrolisanog uvoza da nas ugroze", naglašava Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.
Problem je i što se većina poljoprivrednih proizvođača i dalje oslanja na tradicionalne metode i teško prihvata nove tehnologije. Na edukaciji poljoprivrednika se radi, ali to nije dovoljno.
"Teško možemo očekivati neke brze promjene u tom smislu, ali moramo da to poljoprivrednih proizvođača što je ostalo, što hoće da radi, da ih dodatno edukujemo, osnažimo, pomognemo kod nabavke mehanizacije i primjene nekih novih tehnologija", ističe Boris Pašalić, predsjednik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu u NSRS.
Višedecenijska nebriga za poljoprivredno-prehrambeni sektor dolazi na naplatu. Uvozimo oko 65 odsto hrane, iako sami možemo zadovoljiti vlastite potrebe, pa čak i značajno izvoziti.
"Mi smo potpuno zanemarili prehrambeni sektor. Kapaciteti su uništeni. Oni koji rade se zlopate i pate sa velikim disproporcijama cijena rada, cijena energije itd. I praktično smo doveli sebe u poziciju da budemo isključivo orijentisani kada je hrana u pitanju. To je nešto što se mora promijeniti", smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Bosna i Hercegovina raspolaže sa oko milion i 800 hiljada hektara obradivih površina. Po glavi stanovnika imamo tri puta više obradivog zemljišta nego što je prosjek Evropske unije. Ali je zato za razliku od Evrope iskoristivost poljoprivrednog zemljišta kod nas svega oko 20 odsto. Zato i ne čudi što više od dvije trećine potrebnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvozimo, piše BHRT
