Finska je, unatoč pandemiji koronavirusa, obranila naslov najsretnije države na svijetu i zauzima prvo mjesto UN-ove ljestvice četvrtu godinu zaredom. Ljestvica sreće temelji se na statističkim podacima Gallupovog istraživanja o tome koliko se sami građani osjećaju sretnima, piše Večernji list.
Popis zemalja i razlike
Klasifikacija koju podržavaju Ujedinjeni narodi objavljuje se od 2012. te se koriste Gallupove ankete u kojima se od stanovnika traži iskazati svoj subjektivni osjećaj dobrobiti, a ti odgovori zatim se ukrštaju s BDP-om i indikatorima solidarnosti, individualne slobode i korupcije kako bi se došlo do ocjene na ljestvici do deset. Ocjene se utvrđuju prema službenom popisu od 150 zemalja.
Za autore nova ljestvica nije “nikakvo iznenađenje” te ističu kako je Finska “uvijek bila vrlo visoko plasirana na temelju mjera međusobnog povjerenja koje su pomogle u zaštiti života i egzistencije u vrijeme pandemije COVID-19”. BiH se ove godine našla na 64. mjestu i popravila je svoju poziciju u odnosu na prethodne godine.
Na prošlogodišnjoj ljestvici nalazila se na 69. mjestu, a godinu ranije na 94. A kako su plasirane zemlje regije? Srbija je na 48. mjestu na ljestvici sreće, a ispred nje je Kosovo na 33. mjestu. U regiji je ispred Srbije Slovenija na 29. mjestu, a iza su Hrvatska na 60., BiH na 64., Crna Gora na 70., Bugarska na 78., Albanija na 94. i Sjeverna Makedonija na 94. mjestu.
Evropske države uvelike dominiraju među prvih deset najsretnijih zemalja i tu se nalaze još i Nizozemska, Norveška, Švedska, Luksemburg i Austrija. Jedina neevropska zemlja u prvih deset je Novi Zeland, koji je na devetom mjestu. Njemačka je 13., Kanada 14., Velika Britanija 17., SAD 19., Francuska 21., Brazil 35., Japan 56., Rusija 76. i Kina 84. prema službenom popisu od oko 150 zemalja. Indija je velika svjetska sila s najlošijim položajem i nalazi se na nezavidnom 139. mjestu. Prema rang-ljestvici, najmanje sretna zemlja na planetu je Afganistan s ocjenom 2,25, ispred Zimbabvea, Ruande, Bocvane i Lesota.
Utjecaj korone i život
Upoređujući podatke iz 2020. s prethodnim godinama kako bi se odredio utjecaj pandemije koronavirusa, autori studije primijetili su znatno “povišenu frekventnost negativnih emocija u oko trećini zemalja”. Zanimljivo je da je BiH napredovala na ljestvici s obzirom na stanje u državi. Zbog pandemije mnogi su ostali bez posla, veliki dio i onih koji rade strepi za radno mjesto.
Zdravstveni sistem je pred pucanjem, vakcina nema, a životni standard građana sve je lošiji. Na ljestvici smo vjerovatno bolje plasirani jer je prošla godina svima bila teška, a ljudi na ovim prostorima navikli su da im je loše, tako da im se percepcija nije puno izmijenila.
