Količina lijekova koju bi Bosna i Hercegovina mogla dobiti putem velikog evropskog tendera za nabavku lijekova za liječenje koronavirusa na odjelima intenzivne njege, vrlo izvjesno neće biti u istim količinama koje su tražene od Evropske komisije nakon što se zbog sporosti administracije BiH tek uključila u nabavku kroz rezerve. Iz Komisije su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) objasnili da postoji mogućnost da BiH zbog velike potražnje u konačnici ne dobije važne lijekove uprkos tvrdnjama domaćih vlasti da neće biti posljedica kašnjenja na evropski tender.
Prije dva mjeseca BIRN BiH je objavio vijest da Bosna i Hercegovina lijekove za liječenje oboljelih od koronavirusa neće nabavljati kroz evropsku nabavku, a na osnovu Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera (JPA), jer podatke o svojim potrebama nije dostavila do trenutka raspisivanja poziva.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH tada je odgovoreno da razloga za brigu nema jer će BiH lijekove obezbijediti iz rezerve navedene nabavke. Isto je potvrdilo i Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
Darragh Cassidy, službenik za odnose s javnošću za pitanja zdravlja i sigurnosti hrane pri Evropskoj komisiji, koja provodi nabavku lijekova, na pitanje da li će BiH moći nabaviti tražene lijekove na ovaj način, za BIRN BiH je potvrdio da sve zavisi od rezultata nabavke čija je evaluacija u toku.
“Nabavkom su obuhvaćena 24 lijeka grupisana u šest kategorija: analgetici/kortikosteroidi, antibiotici, opuštači mišića, anestetici/sedativi, lijekovi za oživljavanje / hitni i drugi lijekovi. Određena rezerva dio je navedene nabavke. Ove količine mogle bi biti dostupne zemljama koje ne učestvuju u nabavci, ali sve zavisi od rezultata same nabavke”, objašnjava Cassidy.
Rifat Rijad Zaid, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije Federacije, smatra malo vjerovatnim da u slučaju pogoršanja epidemiološke slike tokom zimskog perioda BiH dobije bilo šta od lijekova iz rezerve.
“Mi smo već u martu ove godine pisali kantonalnim vladama, Vladi Federacije, čak i pojedinim predsjednicima stranaka, da se odmah krene s nabavkom lijekova, ali ništa se ne dešava. Ostalo nam je da se nadamo da ćemo biti među 94 posto onih koji će preživjeti, a ne onih jedan do tri posto koji će podleći ovoj bolesti”, razočarano govori Zaid.
Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske, nije iznenađen ponašanjem predstavnika državne vlasti.
“Moglo se pretpostaviti da će ovaj poziv biti grubo opstruisan i na kraju odbijen od državnih i entitetskih organa, kao i zdravstvenih vlasti kako u entitetima, tako i u kantonima i na federalnom nivou, jer ako bi se izvršila ovako transparentna međunarodna javna nabavka, ugrozilo bi se ‘prijateljsko tenderisanje’ koje se godinama primjenjuje u našem zdravstvu”, kaže Femić i dodaje kako su lijekovi u Srbiji 20-30 posto jeftiniji nego u BiH, i da bi kroz veliku nabavku bili jeftiniji nego kroz pojedinačne male nabavke.
“To znači da možemo samo nagađati koliko bi desetina procenata bile snižene cijene lijekova nabavljenih na tako velikom evropskom tenderu i šta bi to značilo za građane, pacijente, nas medicinske radnike, osiromašene i zadužene fondove zdravstvene zaštite”, napominje Femić.
(Ne)odgovornost nadležnih institucija
BIRN BiH je pisao o nabavci lijekova koji se koriste u liječenju teško oboljelih pacijenata od koronavirusa još u aprilu tekuće godine, kada su se nadležne državne institucije hvalile učešćem Bosne i Hercegovine u JPA aktivnostima i sa sigurnošću potvrdile nabavku pomenutih lijekova.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH tom prilikom je za BIRN BiH rečeno da će se lijekovi “pojaviti u Bosni i Hercegovini onog trenutka kada sve procedure budu okončane”.
Procedure su okončane, ali bez sudjelovanja BiH.
U vrijeme objavljivanja priče o kašnjenju na evropski poziv, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je za BIRN BiH kao jedan od razloga za kašnjenje navelo kratkoću rokova za dostavu podataka koje Evropska komisija ostavlja BiH. Isto danas konstatuju i u Ministarstvu civilnih poslova BiH.
Cassidy na ovu tvrdnju odgovara kratko, pojašnjavajući da su “zahtjevi Evropske komisije za dostavu informacija u kratkom roku u cilju objavljivanja poziva za nadmetanje i sklapanje ugovora brzo i bez odgađanja, što je najvažnije u doba pandemije”.
Iz Ministarstva civilnih poslova i Ministarstva vanjskih poslova BiH nisu željeli odgovoriti na pitanja da li postoji strategija nabavke potrebnih lijekova na neki drugi način ukoliko BiH ne uspije dobiti tražene količine iz rezervi, da li će iko snositi sankcije zbog kašnjenja na evropski poziv za nabavku lijekova, da li je strategija BiH u suštini nabavka lijekova i medicinske opreme u borbi protiv koronavirusa kroz donacije, ta da li se u proteklom periodu razmatrala mogućnost ostvarivanja efikasnije komunikacije između nadležnih institucija na državnom i entitetskim nivoima te Brčko distriktu BiH.
U odgovoru Ministarstva civilnih poslova BiH ponovljeno je da u konkretnom slučaju “nadležne zdravstvene institucije entiteta i Brčko distrikta BiH nisu mogle blagovremeno odgovoriti na dostavljeni zahtjev Evropske komisije te je BiH sa zakašnjenjem dostavila usaglašenu listu potreba”.
“BiH nije isključena iz cjelokupnog procesa javnih nabavki medicinskih protumjera u okviru Sporazuma o zajedničkoj nabavi zdravstvenih protumjera, nego samo iz procesa javnih nabavki koji se odnosi na lijekove za odjele intenzivne njege”, tvrde iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
U Ministarstvu vanjskih poslova BiH, čini se, nisu zabrinuti zbog ove činjenice, navodeći da “BiH redovno nastavlja sa svojim učešćem u aktivnostima javnih nabavki u okviru JPA”.
Lijekovi na čekanju
Na kasno dostavljenoj listi lijekova za evropsku nabavku, BiH je iskazala potrebe za remdesivirom, hidroksiklorokinom, kaletrom, interferonom beta-1a, interferonom beta-1b, actemrom (tocilizumab).
BIRN BiH ranije je pisao o obustavi istraživanja hidroksiklorokina i klorokina koji se, prema izvještajima Američke agencije za hranu i lijekove, nisu pokazali potencijalno korisnim u liječenju COVID-19 infekcije u odnosu na rizik njihove upotrebe.
Zašto je važno da BiH prije drugih zemalja nabavi lijekove, Zaid obrazlaže činjenicom da se “prodaja lijeka za koji se pokaže da pomaže u liječenju koronavirusa povećava između 20 i 140 puta”. On tvrdi da su trenutno najtraženiji lijekovi u borbi protiv koronavirusa deksametazon i remdesivir.
“Deksametazon za sada ima svaki dom zdravlja, ali je rezervisan za najteže pacijente. Remdesivir ne možemo nabaviti iz Amerike jer je Trump [Donald Trump, predsjednik SAD-a] kupio sve rezerve. Ovaj lijek proizvode i Indija, Bangladeš i Egipat. Njihovi farmaceutski proizvođači imaju pravo u nekih 126 nerazvijenih država da izvezu taj lijek po nevjerovatno prihvatljivoj cijeni.
“Njegova cijena za petodnevno liječenje je oko 3.200 dolara, a on se može izvesti za 300 dolara, ali ne u bogate zemlje. Na sreću ili nesreću, BiH ne spada u bogate zemlje i ima pravo preuzeti taj remdesivir, ali nemamo ljude koji ga istinski žele nabaviti”, razočaran je Zaid.
Femić i Zaid mišljenja su da odgovornost za nedostatak lijekova na odjelima intenzivne njege potrebnih za liječenje pacijenata pozitivnih na COVID-19 treba tražiti među najodgovornijim političarima u BiH.
“Od članova Vijeća ministara BiH apsolutno više nema koristi. Pojedini članovi entitetskih vlada, kantonalni premijeri i ministri zdravstva moraju preuzeti lidersku ulogu i nabavljati ono što bi inače država trebala nabavljati. Entiteti i kantoni imaju svoju odgovornost u ovoj priči, i nerad države im ne smije biti alibi”, jasan je Zaid.
“Ustavno uređenje u BiH, entitetske nadležnosti u zdravstvu, kao i organizacija zdravstvenih ustanova i fondova zdravstvenog osiguranja, ne može biti izgovor i nije i ne može biti smetnja da pravovremeno učestvujemo u evropskim javnim nabavkama lijekova i medicinske opreme. Kada narod promijeni razmišljanje i stavi opšte dobro prije ličnog interesa, tek tada ćemo imati neko poboljšanje i nećemo doći u situaciju da moljakamo da bismo imali ono najosnovnije što svaka država u svijetu ima”, poručuje Femić.
(Nikoleta Milašević-Dobrača za Detektor.ba)
