Grupa država protiv korupcije (Group of States against Corruption - GRECO) koja prati usklađenost zemalja članica s instrumentima Vijeća Evrope protiv korupcije objavila je treći ciklus evaluacije o usklađenosti Bosne i Hercegovine s preporukama GRECO-a o temama inkriminacije i transparentnosti finansiranja političkih stranaka.
GRECO navodi da BiH nije postigla nikakav opipljiv napredak od usvajanja Dodatka Drugom izvještaju o usklađenosti. Od ukupno 22 preporuke, samo deset je provedeno na zadovoljavajući način. Osam preporuka ostaje djelomično provedeno, a četiri nisu provedene.
Što se tiče inkriminacije, BiH je ispoštovala većinu preporuka sadržanih u Izvještaju o evaluaciji. GRECO podsjeća da se krivično zakonodavstvo zemlje sastoji od četiri krivična zakona na različitim nivoima vlasti: državni nivo, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko Distrikt.
Pozitivno je to što je izmjenama Krivičnog zakona Republike Srpske ukinuta odredba o stvarnom kajanju, uveden pojam korisnika trećih strana u odredbe koje se odnose na aktivno podmićivanje i usklađene sankcije za neke odredbe o pasivnom podmićivanju s onima uključenim u Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta.
Nadalje, Krivični zakoni Republike Srpske i Distrikta Brčko inkriminiraju podmićivanje privatnog sektora u posebnim odredbama, koje se razlikuju od onih o podmićivanju u javnom sektoru. To, međutim, nije slučaj za Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine. Zatim, ostaju i neki drugi nedostaci, posebno u pogledu usklađivanja sankcija na cijelom teritoriji države.
Vlasti u BiH su pozvane da nastave s reformskim procesom kako bi se osigurao potpuno usklađen i dosljedan pravni okvir za kriminalizaciju krivičnih djela korupcije na cijeloj teritoriji države, u skladu s Krivičnopravnom konvencijom o korupciji (ETS 173).
Što se tiče transparentnosti finansiranja stranaka samo je jedna preporuka provedena na zadovoljavajući način o pitanju objavljivanja podataka o finansijama političkih stranaka i političkih subjekata koji učestvuju na izborima. Osim toga, tražena su samo djelomična rješenja kao odgovor na nedostatke utvrđene u Izvještaju o evaluaciji.
Na primjer, političke stranke su bile obavezne voditi evidenciju o članarinama i dobrovoljnim prilozima te izdavati potvrde o tome, uključiti primanja od povezanih subjekata u finansijske račune i uspostaviti mehanizme interne finansijske kontrole.
Međutim, potrebno je dodatno promovirati korištenje bankarskog sistema za doprinose političkim strankama, uvesti princip jedinstvenog računa kampanje, postići povećanu transparentnost računa i aktivnosti subjekata povezanih s političkim strankama, po pitanju kršenja pravila financiranja izbora, uvesti definirane i djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće sankcije u oblasti političkog finansiranja za sva povezana kršenja i za sve uključene osobe.
Iako je pri Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) osnovana nova Služba za reviziju finansiranja političkih stranaka, nema dokaza o povećanju finansijskih i kadrovskih sredstava dodijeljenih CIK-u za obavljanje nadzornih funkcija koje se odnose kako na stranačko tako i na finansiranje izbora, niti je saradnja i koordinacija između CIK-a, poreznih tijela i agencija za provedbu zakona ojačana na operativnom i izvršnom nivou.
Proces reformi potrebno je energično provoditi kako bi se dodatno povećala transparentnost političkog finansiranja i uloga političkih stranaka kao temeljnog elementa demokratskog sistema.
GRECO je još jednom pozvao vlasti u Bosni i Hercegovini da u potpunosti provede osam (od devet) preporuka na temu transparentnosti finansiranja stranaka koje ostaju neriješene.
