Dok se sprema pravilnik o uslovima za uzgoj industrijske konoplje, evo detalja: kako se sadi, u kojim područjima, šta zahtijeva…
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaduženo je, zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH da do kraja ove godine izradi nacrt pravilnika o uslovima za uzgoj industrijske konoplje u Federaciji BiH, koji će biti usklađen sa postojećim Pravilnikom o službenom nadzoru sjemenskih usjeva u Bosni i Hercegovini, kao i s Pravilnikom koji već postoji u Republici Srpskoj, piše Agroklub.
Istaknuto je kako, zbog široke primjene industrijske konoplje, postoji društveni interes da se što prije omogući njeno korištenje. Ova biljka pročišćava zemlju te za njen uzgoj nisu potrebni pesticidi, osim toga, idealna je za umanjenje posljedica klimatskih promjena.
Opšti uslovi proizvodnje
Proizvodnja konoplje ima različite zahtjeve u vezi sa klimatskim uslovima. Idealna klima zavisi od vrste koja se uzgaja i njene namjene (industrijska, medicinska, itd.).
Evo nekoliko opštih smjernica:
Topla klima: Konoplja generalno preferira toplu klimu. Optimalne temperature za rast obično su između 20°C i 30°C. Biljka može podnijeti toplotne ekstreme, ali suženje u rasponu temperatura može negativno uticati na prinos.
Svjetlost: Konoplja zahtijeva puno sunčeve svjetlosti kako bi dobro rasla. Optimalno je da biljke dobijaju najmanje 6-8 sati direktnog sunčevog svijetla dnevno. Ovo je ključno za proizvodnju visokokvalitetnih vlakana i supstanci kao što su kanabinoidi u medicinskim sortama.
Umjerena vlažnost: Obično dobro podnosi umjerenu vlažnost, ali visoka vlažnost tokom zrenja može dovesti do problema s buđi i drugim bolestima. Sušni periodi pred berbu mogu pomoći u smanjenju rizika od gljivičnih infekcija.
Dobro drenirano tlo: Zahtijeva dobro drenirano tlo kako bi se izbjegli problemi s stajaćom vodom, koji mogu dovesti do truljenja korijena. Tlo bogato organskim materijalom je poželjno.
Blaga klima bez ekstrema: Može biti osjetljiva na ekstremne vremenske uslove, poput jakih vjetrova, oluja i suša. Stoga, područja sa stabilnim, blagim klimatskim uslovima često su optimalna.
Nadmorska visina: Biljka se dobro prilagođava različitim nadmorskim visinama, ali trebalo bi izbjegavati uzgoj na visokim planinskim područjima gdje niske temperature mogu biti problematične.
Ravni tereni: Iako može uspijevati u različitim tipovima terena, ravni tereni olakšavaju mehanizaciju i berbu.
Određena količina padavina: Dok konoplja može podnijeti sušne periode, adekvatne količine padavina su važne za pravilan rast i razvoj, posebno tokom perioda vegetacije.
Važno je napomenuti da postoje različite sorte konoplje koje se prilagođavaju različitim klimatskim uslovima. Prije nego što započnete uzgoj, savjetujte se s lokalnim stručnjacima ili agronomima kako biste odabrali one koje najbolje odgovaraju specifičnim uslovima na vašem području.
Sjetva konoplje
Sjeme konoplje ima za 20 do 30 posto slabiju klijavost u polju nego kako to pokazuju laboratorijske analize klijavosti sjemena. Zato treba koristiti kvalitetno dorađeno i sertifikovano sjeme, a sjetvu obaviti pravovremeno i u dobro pripremljeno zemljište.
Konoplja se sije u drugoj polovini marta i početkom aprila, sijačicom. Za vlakno sije se na međuredni razmak od 10 do 12 cm. Gustina sklopa u sjetvi iznosi 250 - 300 klijavih zrna na 1 m2 da bi se u berbi ostavio sklop od oko 150 - 200 biljaka/1m2. Količina sjemena iznosi 60 - 70 kg/ha.
Za proizvodnju sjemena sije se na međuredni razmak od oko 60 cm, a u redu oko 20 - 30 cm. Dubina sjetve iznosi 2 do 3 cm.
Navedenim iznad, dolazimo do zaključka da je Bosna i Hercegovina idealna za uzgoj industrijske konoplje. Svi dijelovi od južne Hercegovine do krajnjeg sjevera, istočne i zapadne BiH mogu se baviti njenom proizvodnjom.
Koliko košta po hektaru?
Sami odabir lokacije, priprema zemljišta, sadnja, uzgoj i održavanje nisu toliko skupi koliko samo sjeme ili gotova sadnica.
Cijena sjemena ili sadnice je oko 3 eura po komadu na manje količine. Na hrvatskom kopnu (slično našem) je sa sortom industrijske konoplje Helena pri primjeni adekvatne agrotehnike moguće dobiti prinose zrna do 1.000 kg/ha i prinose stabla do 10 t/ha. Sadržaj ulja u zrnu je oko 30%, a sadržaj vlakna u stablu oko 30%, navodi Agroklub.
