Bosna i Hercegovina bi mogla uskoro dobiti domaću referentnu stopu prosječnog troška finansiranja banaka u BiH, a šta bi to značilo za banke i klijente, za Raport pojašnjava direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić.
U praksi, trošak kredita će rasti ukoliko raste referentna kamatna stopa. Također, ukoliko se referentna kamata bude snižavala i cijena po kojoj je klijent pozajmio novac od banke biće niža.
Naime, otkako je krenula kriza sa povećanjem EURIBOR-a, referentnih kamatnih stopa, Agencija za bankarstvo FBiH je analizirala stanje na tržištu, gledali su troškovnu stranu, kolika je cijena depozita i struktura depozita kojeg banke uzimaju i davaju za davanje kredita.
"Tu smo utvrdili da su ti depoziti domaći, da nisu EURIBOR osjetljivi. Prve naše reakcije su bile u smislu da napravimo neki okvir iznad kojeg banke ne bi trebale da dižu kamate, jer sama reakcija na dizanje EURIBOR-a bi bio čisti profit za banke u smislu da bi povećale značajno svoju dobit, al' to ne bi bio realan trošak jer depoziti koje koriste nisu EURIBOR osjetljivi nego su isključivo domaći", kaže Mahmuzić na početku razgovora.
Izbjegavanje rizika
Ističe da su tada donijeli dva seta odluka.
"Drugi set smo donijeli u martu ove godine, prvi u oktobru prošle godine i uspjeli smo da zadržimo te kamate na nekom nivou koji je dosta niži u odnosu na sve ostale zemlje, otprilike na nivo na kojem je bio i prije početka rasta", kaže Mahmuzić i dodaje da je to ustvari "cijena koja odražava stanje na tržištu kakvo jeste".
Da bi izbjegli neke dodatne rizike, navodi dalje, mi smo najavili prije nekih šest mjeseci da ćemo razmisliti o uvođenju neke referentne kamatne stope.
Pojašanjava da to nije klasična referentna kamatna stopa zato što naša Centralna banka nema mogućnost referenciranja i davanja likvidnosti, već odraz nekih troškova koje banke imaju na našem tržištu na kojem posluju.
"To će se raditi na način da ćemo mi sakupljati podatke o prosječnoj cijeni depozita, recimo u kvartalnom, šestomjesečnom, godišnjem nivou, slat ćemo prema Centralnoj banci (CB BiH) koja će to objavljivati i to će biti neka referentna kamatna stopa koje će banke moći koristiti i uz EURIBOR".
Dodaje da će to biti jedan dodatni alat.
"Banke ako imaju vanjska finansiranja koristit će EURIBOR, a ako nemaju moći će koristiti ovu referentnu kamatnu stopu za buduće posmatranje, prije svega za buduće nove plasmane kao referentnu kamatnu stopu koja odražava stvarno stanje troškova na tržištu u BiH."
Dodatna stabilnost za banke i klijente
Ističe kako smatraju da bi to trebalo donijeti neku dodatnu novu stabilnost i za sektor i za klijente.
"Da će otkloniti neke neizvjesnosti koje se prelijevaju nama, a koje nisu generisane ovdje i na koje mi ne možemo utjecati kao što je referentna stopa evropske centralne banke, a samim time i EURIBOR-a. Na ovaj način ne možemo utjecati ali ćemo barem prepoznati stvarno stanje kakvo je na tržištu", pojašnjava Mahmuzić.
Što se tiče cijena na svjetskim tržištima, kaže da je inflacija u nekim zemlja još dosta visoka kao npr. u Velikoj Britaniji i SAD.
"U euroozoni još uvijek je daleko od one ciljane od 2%, znači još je iznad 6%, kao i SAD u kojima su iznad 5% kamatne stope. Ova inflacija koju mi sad imamo je ona tvrdoglava, "core" inflacija, koja se reflektuje kroz cijene energenata i hrane. Ona teško da će se moći dalje rušiti bez da se privreda i EU i SAD gurne u recesiju", pojašnjava.
Inflacija u BiH
Što se tiče Bosne i Hercegovine, i mi pratimo te trendove, kaže Mahmuzić.
"Razlika između one inflacije koja je bila u eurozoni i naše je isključivo u ovim našim nekim slabostima gdje su određeni organi koji su trebali da rade nadzor propustili da kontrolišu da li je stvarno trebalo da određeni artikli poskupe toliko koliko su poskupili.
Mi u finasijskom sektoru smo pratili i držali te cijene pod kontrolom, da nismo i ovdje bi kamate već bile 8-9% i banke bi imale neku ogromnu dobit, al bi kasnije privreda patila i samim time i sektor bi bio ugrožen i većina klijenata ne bi mogli da vraćaju kredite s tim kamatama. Tako su i drugi organi u državi trebali na taj način da posmatraju", govori.
Kaže da inflacija pada i u BiH.
"Neke procjene su da će biti na 6% ove godine. Dakle ona pada bez obzira što mi nismo imali rast kamatnih stopa što je pokazalo ispravnim našu procjenu da je inflacija koju mi imamo uvezena i da nije generisana ovdje - ovaj naš pasivni pristup u smislu kamatnih stopa pokazao se ispravnim", kaže nam Mahmuzić.
Finansijska budućnost u BiH
"Mi smo finansijski stabilni, imamo tržište koje je dosta stabilno, ali i tradicionalno - bez nekih razvijenih finansijskih proizvoda koji mogu biti korisni u određenim momentima za privredu i generisati dodatnu dobit, a mogu biti dosta rizični u smislu bankarskog sektora i generisanja kriza, pogotovo u ovako neizvjesnim vremenima.
Dakle, mi imamo bankocentričan bankarski sektor, koncentrisan prije svega oko banaka i oko tradicionalnih prizvoda koje banke nude, mi nemamo neke komplikovane finasijske proizvode koji mogu ugroziti poslovanje bankarskog sektora", pojašnjava.
Dodaje da puno toga zavisi i od dešavanja u EU kao našeg glavnog vanjsko-trgovinskog partnera.
"Mi smo mala ekonomija i nismo izolovani od onoga što se dešava vani, ali s naše strane mi ćemo uraditi sve i donosit ćemo odluke kao i u prethodnom periodu koje smo ovdje generisali a koje su imale za cilj da zaštite naš sektor jer smo prepoznali specifičnosti našeg sektora kao takvog i donosili smo odluke u smislu da zaštitimo ono što mi ovdje imamo.
Imali smo razgovore i sa MMF-om, u početku je bilo malo skepticizma, međutim kasnije kad smo im objasnili oni su shvatili zašto mi to sve radimo", zaključuje direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić.
