Evropska unija razmatra prijedlog da Ruska poljoprivredna banka osnuje filijalu za ponovno povezivanje s globalnom finansijskom mrežom kao pomoć Moskvi, što bi za cilj imalo zaštitu crnomorskog sporazuma o žitu koji Ukrajini omogućava izvoz hrane na globalna tržišta, objavio je u ponedjeljak Financial Times.
Tim povodom, a ukoliko bi se to desilo, razgovarali smo sa predsjednikom Udruženja poljoprivrednika u FBiH Nedžadom Bićom i provjerili kako bi se to moglo odraziti na našu zemlju i da li bi došlo do pojeftinjenja proizvoda od žita.
Kako kaže, kod nas je već rusko i ukrajinsko žito koje je dosta jeftino izazvalo ogromne probleme, jer su mlinari već napunili silose.
"Prema nezvaničnim informacijama koje imam, robne rezerve su nabavile to jeftino ukrajinsko i rusko žito, tako da će naši poljoprivrednici ostati na ledini i neće imati gdje plasirati žito. Tako da za nas to i nije baš dobra informacija", kaže nam Bićo.
Dodaje da mi u posljednjih 10-15 godina proizvedemo između nekih 20 i 30% potreba, a mogli bi proizvoditi i 80%.
"Osim ovih 20-30% potreba, ostalo se sve uvozi od Rusije i Ukrajine, ne direktno već preko Mađarske i preko Srbije, ali 70-80% potreba je njihovo žito kod nas. I kukuruz, i ječam i pšenica… Mi već dugo vremena upozoravamo na ove stvari, njihovo žito je strahovito jeftino, sad se nabavlja između 30-35 feninga po kilogramu, tona košta oko 350 KM, dok naše poljoprivrednike proizvodna cijena jednog kilograma pšenice košta 45 feninga", pojašnjava.
Kaže da bi to trebalo biti dobro za građane, međutim da se kod nas dešavaju obrnute stvari.
Cijene proizvoda i dalje visoke
"Evo i žito je dosta jeftino, prije 2-3 mjeseca je iz Srbije nekih 60.000 tona brašna gotovog ušlo po tankim cijenama iz njihovih robnih rezervi, a pri tome kod nas hljeb nije ni jednog feninga pojeftinio, što nije normalno. Dakle žito pojeftinilo, energenti pojeftinili, gorivo… od jesenas sve pada, dok naši trgovci, pekari i dalje drže ove maksimalne cijene", ističe Bićo.
Poređenja radi, navodi, od 1 kg brašna se prave tri hljeba, sad brašno košta nekih 60-80 feningi po kilogramu, a kod nas tri jeftina hljeba koštaju 4,50 KM.
"Vidite šta oni rade. Tu bi država trebala da reaguje i da vidi šta se dešava. Ako je gorivo jeftinije, žito, ako su svi proizvođači svoje cijene pojeftinili, zašto onda ne pada cijena hljeba, mlijeka i svega ostalog. Pojeftinjenje bi trebalo da bude dobro za građane, ali kod nas to očito nije slučaj, nama ništa ne znači to što je na svjetskom tržištu jeftino ako kod nas ono što je krajnji proizvod od toga žita nije jeftinije", pojašnjava Bićo.
Smatra da će, ako EU udovolji zahtjevima Rusije u vezi sa ruskim izvozom žita u sklopu sporazuma o crnomorskom žitu, koji ističe kasnije ovog mjeseca, vjerovatno doći do povećanja uvoza žita iz Ukrajine i Rusije.
"Ali problem je što mi nemamo velike skladišne kapacitete. Već su dosta popunjeni, počela je žetva i kod nas tako da će se i od nas dosta vjerovatno otkupiti tako da pred nama je da vidimo, ali kao građaninu to bi dobro bilo da ako je žito jefitinije pojeftini i sve ono što se pravi od tog žita", ističe Bićo.
Navodi da je stanje sa poljoprivredom u BiH nakon obilnih padavina i poplava koje su zadesile našu zemlju početkom maja, veoma teško i neizvjesno.
"U toku je žetva pšenice kojoj su već u startu 30-40% manji prinosi, voće je isto stradalo, povrća će također manje biti, i kvalitet svega što ostane je upitan, jer nije bilo sunca, bila je velika vlaga, napadaju već dosta ove biljne bolesti,… situacija nije nimalo dobra", priča nam predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Nesrazmjer u kupovini i otkupu
Dodaje da će vjerovatno doći i do poskupljenja, a da se to već sad pokazuje na tržnicama, pijacama.
"Sve je strahovitno skupo, paradajz košta između 3 i 4 KM, a trebao bi da je sad jeftinij barem 1 KM u jeku sezone, a on je još uvijek 4 KM. To pokazuje da tu nešto nije dobro, vjerovatno će tako i ostati. Mi imamo vrlo malu proizvodnju i naši poljoprivrednici ne utiču na cijene i tržište nimalo, to određuju uvozni lobiji i trgovci i oni diktiraju kompletno stanje na tržištu.
Otkupne cijene kod naših poljoprivrednika su još uvijek male. Otkupna cijena mlijeka je 70-90 feninga, a ima najava da će još padati,va ono je u marketu i dalje skupo, tako vam je i za sve ostalo", kaže.
Ističe da bi Država trebala uvesti neke zaštitne mjere, da ograničava maržu.
"Mada oni kažu da su ograničili maržu, ali ne znam na osnovu čega je onda ovoliki nesrazmjer u otkupu i u kupovini. Više od pola novca uzimaju više trgovci nego sami proizvođač", zaključuje predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo u razgovoru za Raport.
