Vršiteljica dužnosti ravnatelja mostarskog Doma zdravlja Kristina Bevanda, dr. med., spec. epidemiolog ustvrdila je u razgovoru za Fenu kako se sve više mlađih pacijenata, zaraženih koronavirusom, javlja s jako ružnom kliničkom slikom te naglasila kako je primjetno da se u trećem valu pandemije pacijentima ranije počinje narušavati zdravlje.
- Istina, imamo mlađih pacijenata s jako ružnim kliničkim slikama. Novi sojevi, po zadnjim znanstvenim saznanjima, ne predstavljaju prijetnju po pitanju težine kliničke slike, ali mogu jako brzo, zbog veće brzine širenja, onemogućiti pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite većem broj ljudi što može imati za posljedicu povećanje morbiditeta i mortaliteta - rekla je Bevanda.
Navela je kako se po kliničkim slikama, odnosno po brzini širenja trećeg vala pandemije može pretpostaviti prisutnost britanskog soja u HNŽ-u.
- Po kliničkim slikama, odnosno po brzini širenja unutar trećeg vala, možemo pretpostaviti da imamo prisustvo novih sojeva, pogotovo britanskoga. Međutim, definitivna potvrda o postojanju i ostalih sojeva unutar naše županije, može se uraditi samo sekvencioniranjem. Nažalost, to ne možemo uraditi u Hercegovini, jer se sekvencioniranje još uvijek jedno radi na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu - istaknula je Bevanda.
Podvukla je kako Dom zdravlja Mostar nije slao nikakve materijale za sekvencioniranje virusa kako bi odredili o kojem se soju radi.
- Što se tiče liječenja oboljelih od covida-19, to nam i nije toliko bitno. Koji je soj prisutan, može značiti nešto znanstvenicima i epidemiolozima kako bi pratili njegovo širenje - kazala je Bevanda.
Kada je u pitanju liječenje i klinička slika oboljelih, naglasila je kako vrsta soja kojim je netko zaražen ne utječe na izbor terapije i način liječenja.
Pored toga, ističe, kako se pacijentima u trećem valu zdravlje kreće urušavati ranije.
- U prva dva vala, zdravlje bi se krenulo narušavati od sedmog, desetog do dvanaestog dana, a sada je to već unutar prvog tjedna bolesti, od petog do šestog dana - kazala je v.d. ravnateljica mostarskog Doma zdravlja.
Kada su u pitanju epidemiološke mjere i njihovo poštivanje, smatra kako se one ne poštuju, no nije mogla odgovoriti je li vrijeme za njihovo pooštravanje.
- Ne znamo trebaju li se pooštriti mjere jer ne poštujemo ni ove prve koje imamo. Možda bi one imale efekta na širenje kad bi prvo probali ispoštovati postojeće mjere. Tek tada bi mogli razmišljati i o idućim koracima - kazala je Bevanda.
Unatoč pandemiji i strahu od drugih zaraznih bolesti, u mostarskom Domu zdravlja, u odnosu na prethodno razdoblje, nije došlo do povećanja broja djece koja se cijepe redovitim cjepivima unutar obveznog kalendara cijepljenja.
- (…) Nakon prvog lockdowna, krenuli smo s redovitim cijepljenjem djece, no nije došlo do nekog značajnog povećanja broja cijepljenja. Većinom su to bili zaostaci koje nismo mogli obaviti tijekom prvog zatvaranja. Prema tome, ne možemo se pohvaliti nekim velikim postotkom procijepljenosti kada govorimo o redovnom kalendaru cijepljenja kao i većina mjesta unutar Federacije – naglasila je Bevanda.
Inače, Dom zdravlja Mostar dobio je 50 doza cjepiva AstraZeneca iz donacije od Srbije s kojim su se cijepili zdravstveni radnici.
