Belgija, jedna od šest zemalja utemeljiteljica EU-a, preuzela je u ponoć na ponedjeljak polugodišnje predsjedanje Vijećem Evropske unije od dosadašnje predsjedateljice Španije.
Belgija je kao prioritete svoga predsjedanja istaknula zaštitu građana, jačanje ekonomije i pripreme za zajedničku budućnost.
Španija, pak, ističe da je tokom drugog polugodišta protekle godine uspjela dovršiti nekoliko veoma važnih zakonodavnih paketa, između ostaloga dogovor o paktu o migracijama i azilu, reformu tržišta električnom energijom, postavljanje temelja za reguliranje umjetne inteligencije i nova fiskalna pravila.
Belgija će u sljedećih šest mjeseci po 13. put predsjedavati Vijećem EU-a, sa sloganom “Zaštiti, ojačati, pripremiti”.
“Prvi element je zaštititi naše građane, što znači pružiti sigurnost i osigurati blagostanje, štititi naše granice, jačati socijalni i zdravstveni program, očuvati jedinstvo i podržavati Ukrajinu”, rekao je belgijski premijer Alexander De Croo, predstavljajući program predsjedanja.
Drugi je prioritet jačati ekonomiju, konkurentnost evropske privrede na globalnoj razini i istodobno provesti zelenu, digitalnu i za sve pravednu tranziciju, a treći je pripremiti EU da može učinkovito odgovoriti na izazove budućnosti.
Belgiji samo četiri mjeseca vremena
Glavna zadaća rotirajućeg predsjedništva je usuglašavanje zakonskih prijedloga između dvije zakonodavne institucije - Evropskog parlamenta i Vijeća EU-a.
Belgija će za pregovore u ime Vijeća EU-a ovaj put imati samo četiri mjeseca na raspolaganju jer se u aprilu održava zadnja plenarna sjednica Evropskog parlamenta u ovom sazivu.
Stoga će prioritet belgijskog predsjedništva biti dovršiti što više posla na zakonodavnom planu, a zadnja dva mjeseca predsjedavanja pažnja će biti usmjerena na raspravu o budućnosti EU-a, na pripremu novog strateškog programa EU-a za period do 2029. i na pripremu za sljedeći institucionalni ciklus s novim sazivom Evropskog parlamenta i novom Komisijom.
Ove godine Uniju očekuju izbori za Evropski parlament, zatim izbor nove Evropske komisije i novog predsjednika Evropskog vijeća.
Izbori za Evropski parlament održat će se od 6. do 9. juna, a belgijski građani imat će istodobno nacionalne parlamentarne izbore.
Godina koja je upravo počela neće biti izborna samo u Evropi. U preko 40 zemalja u svijetu građani će izići na izbore, između ostaloga u Sjedinjenim Državama, Rusiji, Indiji, Indoneziji, Meksiku, što je gotovo polovina svjetske populacije.
Evropo, sama si
Belgijski premijer De Croo u intervjuu za dva vodeća belgijska dnevna lista, Le Soir na francuskom i De Standaard na nizozemskom, ističe da evropski građani žele da ih EU štiti u svijetu koji nije baš prijateljski nastrojen, stoga će se Evropa morati više oslanjati na samu sebe.
“Živimo u prijelomnom trenutku, ovo je prvi put u historiji Evrope da je jasno da Sjedinjene Države neće biti njen bezuslovni saveznik. To smo već osjetili s (bivšim predsjednikom Donaldom) Trumpom, a bit će još trenutaka u sljedećih 20 godina kada Sjedinjene Države neće biti bezuslovni saveznik, možda već od sljedećih izbora”, rekao je De Croo.
Dodaje kako je Rusija “aktivni neprijatelj naše demokracije”, a Kina “ekonomski suparnik s kojim trgujemo, a koji također ima elemente neprijateljskog ponašanja”.
“Poruka je jasna, Evropo, sama si. Mi smo danas na neki način jedini koji štitimo naše interese. Možemo se žaliti, ali to je nova realnost. Potrebna nam je Evropa koja nas brani u ovom geopolitičkom svijetu, ne samo riječima, nego i mišićima. I trebat će evoluirati jer Evropa u sadašnjem obliku to nije u stanju”, kaže belgijski premijer.
Također ističe da EU treba podržavati Ukrajinu “kolikogod bude potrebno”.
De Croo ističe da je apsolutni prioritet belgijskog predsjedanja dovršiti zakonodavni posao na paktu o migracijama i azilu, o čemu je postignut dogovor tokom španskog predsjedanja, a nakon toga “pomiriti” klimatsku politiku i ekonomiju, budući da su ekologija i industrija često nepotrebno suprotstavljeni.
Treći prioritet je priprema za proširenje. “Moramo postati bolji prije nego što postanemo veći, moramo bolje funkcionirati prije nego narastemo”, rekao je.
Orban idući predsjedavajući
Evropsku uniju već 1. februara čeka važna zadaća. Tada je zakazan vanredni samit čelnika Unije na kojem bi trebali postići dogovor o reviziji sedmogodišnjeg proračuna koji uključuje i paket pomoći Ukrajini u iznosu od 50 milijardi. Načelni dogovor 26 članica o tome je već postignut na samitu sredinom decembra, ali je jedna zemlja, Mađarska, bila protiv.
De Croo je pohvalio mađarskog premijera Viktora Orbana za “konstruktivnu odsutnost” jer je na zadnjem samitu izlaskom iz dvorane odlučio ne blokirati otvaranje pregovora s Ukrajinom.
Orbanova Mađarska, koja ja posljednjih godina u stalnom sukobu s evropskim institucijama i većinom država članica, predsjedavat će Vijećem EU-a u drugoj polovini ove godine, a De Croo kaže da od toga ne treba praviti dramu.
“Svako ima pravo na predsjedanje. Neki su rekli da treba otkazati mađarsko predsjedanja. To bi bila glupost!..Viktor Orban će imati predsjedanje. Neki su također skloni misliti da ‘predsjedati’ znači da sami odlučujete. Naprotiv, predsjedanje vas obvezuje da tražite konsenzus. Bit će to interesantno iskustvo za Viktora, rijetko se nalazi u takvoj poziciji”, kaže De Croo.
