Donald Trump je potvrdio kako će se takmičiti na predsjedničkim izborima 2024. To će biti njegova treća uzastopna kandidatura. Iznimno je rijedak slučaj da se osoba ponovo kandidira nakon što je jedanput već poražena na predsjedničkim izborima.
Trump se u govoru, koji je trajao više od sat vremena, uglavnom hvalio rezultatima iz vlastitog predsjedničkog mandata. Te kritizirao prve dvije godine vladavine Joea Bidena. U govoru je pokazao određene karakteristike koje će mu koristiti u izbornoj utrci. Trump očigledno ima nenadmašan osjećaj za pitanja koja su važna konzervativcima, poput imigracije i kriminala. Trump objavio kandidaturu za predsjedničke izbore 2024. godine.
Njegov nepredvidiv i zapaljiv stil uspješno privlači fokus medija i uskraćuje pozornost drugim konkurentima. Ima bazu odanih pristaša i može motivirati nezainteresirane birače da izađu na izbore. Također, mnogi od tih njegovih pristaša drže ključne pozicije u hijerarhiji Republikanske stranke.
Ipak, tokom govora su se istaknule neke od Trumpovih ključnih slabosti. Prešutio je poteškoće i pogrešne odluke koje je donio tokom pandemije koronavirusa. Potpuno je ignorisao višemjesečno poricanje rezultata izbora. To je kulminiralo napadom njegovih pristaša na Kapitol 6. januara 2021.
Trump je pokušao obraniti razočaravajuće rezultate Republikanske stranke na prošlosedmičnim međuizborima. I svoju potporu kandidatima koji su izgubili, što je izazvalo kritike iz konzervativnih redova. Trump je prije šest godina osvojio predsjedničku poziciju, ali ovaj put će se na putu do Bijele kuće suočiti s ozbiljnim preprekama, piše BBC.
1. Teret prošlosti
Prije šest godina, Trump nije imao historiju obnašanja neke političke dužnosti. Tako da su glasači mogli projicirati svoje nade i želje na njega. Mogao je davati velika obećanja. Kritičari ne bi mogli ukazati na prošle neuspjehe.
Sada to više nije slučaj. Trump je imao neka značajna politička postignuća tokom svog mandata. Poput smanjenja poreza i reforme kaznenog pravosuđa. Međutim, imao je i neke bitne neuspjehe, pa će tako republikanci pamtiti njegovu nesposobnost da poništi demokratske reforme zdravstva. Kao i njegova obećana ulaganja u infrastrukturu koja nikada nisu ostvarena.
Napadi na Trumpa će dolaziti i zbog njegovog postupanja tokom pandemije koronavirusa. Demokrati mu zamjeraju da je bio nedovoljno agresivan. Dok mu neki republikanci zamjeraju da je otišao predaleko podržavajući stroge mjere.
2. Događaji od 6. januara
Trump će morati braniti svoje postupke s kraja predsjedničkog mandata i svoju ulogu u napadu na Capitol 6. januara. Birači neće lako zaboraviti scene Trumpovih pristaša s transparentima koji na silu pokušavaju ući u zgradu. I zaustaviti mirnu tranziciju vlasti.
Čak su i prošlosedmični međuizbori pokazali da događaji od 6. januara utječu na ponašanje birača. Tako su prošle sedmice poraženi mnogi republikanski kandidati koji su dali punu potporu Trumpovom odbijanju da prihvati rezultate izbora 2020. Prošli su lošije od ostalih republikanskih kandidata koji nisu otvoreno poricali izborne rezultate.
3. Pravni problemi
Trump će iskoristiti svoju predsjedničku kandidaturu kako bi prikazao da je izložen većem broju kaznenih i građanskih istraga zbog političke osvete njegovih protivnika. Trenutno se brani od kaznene istrage o miješanju u izbore u Georgiji. I građanske istrage prijevare koja je usmjerena na njegovo poslovno carstvo u New Yorku.
Dodatno, izložen je tužbama za klevetu koje uključuju optužbe za seksualni napad te saveznim istragama o njegovoj ulozi u napadu na Kapitol. I njegovom postupanju s klasificiranim materijalima nakon završetka mandata.
Bilo koja od ovih istraga bi mogla dovesti do sveobuhvatnih suđenja koja bi dominirala naslovnicama i barem privremeno poremetila Trumpovu kampanju. Suđenja bi za njega u najboljem slučaju bila skupa distrakcija. U najgorem scenariju po njega, morao bi platiti ogromne kazne ili otići u zatvor.
4. Snažniji protukandidati
Trump se prije šest godina na republikanskim predizborima suočio s guvernerom Floride koji se smatrao glavnim favoritom. Ipak, Jeb Bush se u konačnici pokazao kao tigar od papira. Republikanski birači nisu dijelili Bushove stavove o imigraciji i obrazovanju. Pokazalo se da prezime Bush više nema utjecaj unutar stranke kao prije.
Ako Trump želi nominaciju 2024., možda će opet morati pobijediti guvernera Floride. Međutim, za razliku od Busha, Ron DeSantis je upravo uvjerljivo pobijedio na izborima za guvernera. Što sugerira da ima veliku podršku glavnih pristaša stranke.
DeSantis se još uvijek mora dokazati na nacionalnoj političkoj sceni te nije sigurno da će se uopće uključiti u predsjedničku utrku. Trenutni guverner Floride bi mogao biti izbor republikanaca koji ne žele dati još jednu šansu Trumpu. Pa će se stoga okupiti oko jednog kandidata kako bi smanjili Trumpove šanse.
5. Pad popularnosti
Ankete pokazuju da Trump zaostaje dvoznamenkastim postotkom za DeSantisom u međusobnom nadmetanju za glasove republikanskih birača u Iowi i New Hampshireu. Te dvije savezne države glasuju vrlo rano u republikanskim predizborima.
DeSantis ima prednost u odnosu na Trumpa od 26% na Floridi i 20% u Georgiji. Izlazne ankete s prošlosedmičnih međuizbora pokazuju kako više nije pretjerano popularan. Čak niti u onim saveznim državama koje su ključne za pobjedu na općim izborima.
U New Hampshireu je samo 30% birača reklo da želi da se Trump ponovo kandidira za predsjednika. Čak je i na Floridi taj broj porastao na samo 33%. Naravno, ne smije se zaboraviti da je Trump tokom svoje prve kandidature uspješno prevladao negativna mišljenja.
6. Starost
Ako pobijedi na predsjedničkim izborima, Trump će imati 78 godina u trenutku polaganja prisege. Time bi Trump postao drugi najstariji predsjednik u historiji SAD-a. Postavlja se pitanje hoće li Trump moći izdržati napornu kampanju koja je potrebna za osvajanje republikanske nominacije.