Neki od vodećih svjetskih ljekara u u četvrtak će u specijalnoj emisiji koja će se emitirati na britanskoj televizijskoj stanici BBC2 istražiti stečene spoznaje o koronavirusu. Neke od tema koje će se u emisiji pokriti ticat će se širenja virusa i razvijanja vakcina, a ljekari su uoči emitiranja ekskluzivno za Daily Mail odgovorili na neka od najvažnijih pitanja.
Distanciranje
Smatra se da se uputa o držanju dva metra razmaka između stranaca temelji na eksperimentima koji su provedeni 30-ih godina prošlog stoljeća, a koji su pokazali da kapljice koje se oslobađaju kihanjem i kašljanjem mogu prevaliti put od jednog do dva metra.
To je shvatanje, čini se, pregazilo vrijeme. U demonstraciji koja će biti prikazana u četvrtak u emisiji na programu BBC2, gledatelji će moći vidjeti da se hiljade kapljica oslobađa tokom kašljanja te da te kapljice mogu bez problema prevaliti put od dva metra.
Kašalj specijalne medicinske lutke Violet obojen je kako bi se vidjelo koliko daleko kašljemo.
"Neke su kapljice dosegnule i plafon te zid nasuprot Violet, a oni su od nje udaljeni najmanje dva metra", rekla je pedijatrica Guddi Singh. "Neke su kapljice pale i na moju ruku, premda nisam bila u direktnoj liniji kašlja. Da je u tim kapljicama bio koronavirus, zarazila bih se. Ovaj je virus jako zarazan."
Singh je nakon provedenog eksperimenta rekla da bi ljudi u sklopu mjera socijalnog distanciranja trebali biti udaljeni najmanje dva metra.
"Čak ste i na toj udaljenosti na rubu da vas dosegnu kapljice", dodaje.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of the American Medical Association sugerira da dva metra udaljenosti nisu ni približno dovoljna jer se kapljice iz usta i nosa kihanjem bacaju i do osam metara, a kašljanjem do šest metara. Neki stručnjaci smatraju da već kapljice iz usta i nosa, one za koje se vjeruje da nose koronavirus, sigurno padnu na zemlju unutar dva metra.
Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država nedavno je upozorila da se virus može širiti i putem magle koju proizvodimo kada pričamo. Jedna je studija ustvrdila da se tim putem koronavirus može prevaliti i više od dva metra. Također, ta je studija otvorila mogućnost da se virus može zadržati u zraku te da osoba može zaraziti ako prođe kroz spomenutu maglu koju je osoba stvorila pričanjem.
Pomaže li maska na licu?
Mnogi su naučnici skeptični prema ideji da zdravi ljudi nose maske. Postoji bojazan da bi se netko potencijalno mogao zaraziti prilikom skidanja maske jer tada rukama dodiruje potencijalno kontaminiranu tkaninu, ali i da će ljudi zbog maski manje disciplinirano prati ruke.
Uz to, virus može proći kroz sve rupe oko maske, a maska niti ne pokriva oči osobe, još jedno mjesto putem kojeg virus može ući u čovjekov organizam.
Epidemiolog Chris van Tulleken nije uvjeren da zdravi ljudi trebaju nositi maske.
"Ako nešto imate na licu, htjet ćete to više i dodirivati", rekao je i dodao da zdravi ljudi trebaju samo držati udaljenost od drugih kada su vani. Sudeći prema prethodnom poglavlju, ta bi udaljenost trebala biti najmanje dva metra.
Drugi, međutim, tvrde da maske predstavljaju fizičku barijeru koja zaustavlja širenje virusa kapljičnim putem, pogotovo kada je riječ o osobama koje su pozitivne na virus, a ne prikazuju nikakve simptome.
WHO trenutno evaluira savjete trebaju li maske nositi isključivo oni koji su zaraženi koronavirusom ili oni koji se brinu za zaražene.
Tihi" širitelji virusa
Koronavirus SARS-CoV-2 opasan je zato što ga mogu širiti osobe koje ne prikazuju nikakve simptome. Studija objavljena u časopisu Science zaključila je da 86 posto svih zaraženih ili nemaju nikakve simptome ili imaju relativno blage.
Island i Južna Koreja izvijestili su da su zabilježili velik broj "tihih" širitelja. Južna Koreja tvrdi da je nešto više od 40 posto svih osoba između 20 i 29 ulazi u tu kategoriju.
Trenutno se ne zna zašto neki ljudi ne prikazuju nikakve simptome.
Koliko dugo virus može preživjeti?
"Bilo da imate simptome zaraze ili ne, virus ćete širiti i kapljičnim i zračnim putem, a on može preživjeti satima na različitim površinama", rekla je Singh.
"Nedavna studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine otkrila je da virus u zraku može preživjeti i do tri sata. Na kartonu preživljava 24 sata, dok na plastici može preživjeti i 72 sata."
Singh drži da bi to moglo utjecati na online kupovinu.
"Zemlje koje se dobro nose sa zarazom dostavu tretiraju jako ozbiljno jer znaju da se tim putem zaraza može proširiti", dodala je. "Savjetuje se da se plastični predmeti trebaju oprati sapunom i vodom."
Drugi stručnjaci pak tvrde da je nemoguće oprati svaki kutak te da je bolje jednostavno oprati ruke, odnosno držati ih čistima.
Simptomi nisu samo kašalj i temperatura
Visoka temperatura i perzistentan kašalj smatraju se glavnim simptomima bolesti COVID-19. WHO je u februaru obradio 55 hiljada slučajeva zaraze koronavirusom i otkrio da je 87,9 posto zaraženih imalo visoku temperaturu, a njih 67,7 posto suhi kašalj.
Među ostalim su se simptomima našli umor, mokri kašalj, nadraženo grlo, glavobolja, proljev i povraćanje.
Tokom posljednjih deset dana utvrđeno je da je i gubitak osjeta njuha jedan od simptoma zaraze. Podaci prikupljeni u Velikoj Britaniji sugeriraju da simptom može biti i gubitak čula okusa. Nedavno objavljen izvještaj Kraljevskog koledža u Londonu ukazuje da je tomu zaista tako. Milion i petsto hiljada korisnika aplikacije za praćenje simptoma zaraze koronavirusom kojima je na koncu utvrđena zaraza najčešće je navelo da su izgubili osjećaj okusa i mirisa.
Van Tulleken je rekao da je njegov 41-godišnji brat Xand obolio od Covida-19 te da je zbog poremećaja osjetila okusa i mirisa uspio pojesti teglu senfa.
"Čini se da je gubitak dobar indikator zaraze", rekao je van Tulleken te dodao da je njegov brat također imao temperaturu, bolove u mišićima i suhi kašalj te da je stalno bio umoran.
Rizične grupe, pranje ruku i zdrava skepsa prema brojkama
Iako je vjerovatnije da će dijabetičari, osobe s bolestima srca i pluća, drugi hronični bolesnici i starije osobe oboljeti od Covida-19, to ne znači da su mladi ljudi pošteđeni zaraze.
Šanse da će se osoba 20-ih godina zaraziti težim oblikom bolesti i završiti u bolnici iznose otprilike jedan posto, međutim te šanse rastu s godinama. Za osobe 40-ih godina te šanse iznose četiri posto, a za osobe 50-ih godina osam posto.
Matematičarka Hannah Fry, jedna od voditeljica emisije koja će na postoji BBC2 predstaviti ove nove spoznaje, kaže da sve brojke treba uzeti s rezervom jer se dvije zemlje nikako ne mogu upoređivati.
"Svaka država drukčije broji stvari. Neke ne broje smrtne slučajeve koji se dogode izvan bolnica dok druge ne broje smrtne slučajeve kada je osoba već bila bolovala od neke bolesti", dodala je.
"Osobe koja sada umiru vjerovatno su se zarazile prije najviše tri sedmice", pojasnila je. "U međuvremenu su uvedene restrikcije i mjere poput karantina. Učinci tih mjera tek se trebaju vidjeti."
Također, Fry je 2018. provela eksperiment koji je pokazao koliko pranje ruku usporava širenje virusa. Tada je simulirala pandemiju smrtonosne varijante gripe.
Eksperiment je pokazao da pet do 10 pranja više na dnevnoj bazi može prepoloviti broj ljudi koji bi se u 100 dana zarazilo virusom.
"Pandemije se šire eksponencijalno, što znači da male stvari mogu imati veliki utjecaj. Pranje ruku, ako se radi ispravno, može puno pomoći", pojasnila je.
