Estonija bi bila izbrisana s karte svijeta i Evrope, a historijski centar njenog glavnog grada Tallinna sravnjeno sa zemljom, u skladu s trenutačnim planovima NATO-a za odbranu zemlje od bilo kakvog ruskog napada, izjavila je estonska premijerka.
Kaja Kallas rekla je novinarima u srijedu kako su postojeći odbrambeni planovi saveza za tri baltičke države dopustiti da budu pregažene prije nego što ih se oslobodi nakon 180 dana, prenosi Financial Times.
Napominjući da je prošlo više od 100 dana otkako je Rusija započela sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, estonska premijerka je istakla: "Ako usporedite veličinu Ukrajine i baltičkih zemalja, to bi značilo potpuno uništenje zemalja i naše kulture". "Oni od vas koji su bili u Tallinnu i poznaju naš stari grad i vijekove historije i kulture koje su ovdje - to bi sve bilo zbrisano s karte, uključujući naše građane, našu naciju", dodala je.
Njeni komentari dolaze uoči summita NATO-a u Madridu idućeg utorka, na kojem će članice saveza raspravljati o planovima za odbranu svog istočnog krila u svjetlu invazije Moskve na Ukrajinu, uključujući i pitanje kako bolje braniti baltičke zemlje.
'Ne sviđa im se ideja da bi trebali umrijeti'
Estonija, Latvija i Litva zalažu se za sadašnju strategiju prisustva hiljada stranih vojnika u svakoj zemlji, koji će djelovati kao 'tripwire force' (vojna sila znatno manja od snaga potencijalnog protivnika, koja pomaže u odvraćanju agresije kao demonstracija opredijeljenosti napadnute strane da se vojno suprotstavi, čak i ako 'tripwire' sila ne može sama pružiti trajni otpor, op.a.), koja će biti zamijenjena snagama kojima će NATO nastojati odbraniti svaki pedalj teritorija tih zemalja od prvog dana, posebno nakon što su zemlje svjedočile užasnim zločinima u Ukrajini koji se pripisuju ruskim snagama.
Komentirajući ono što je nazvala NATO-ov plan "da izgubi i nakon toga oslobodi", rekla je da su se zločini koje su počinili navodno ruski vojnici u ukrajinskom gradu Buča, dogodili nekih 80 dana nakon početka invazije. "Sada svi vide da takav 'tripwire' koncept zapravo ne funkcionira", rekla je Kallas.
Dodala je kako je razgovarala sa stranim vojnicima koji se nalaze u Estoniji - uglavnom onima iz Velike Britanije - te da su joj oni rekli da, s obzirom na to da trenutačni planovi znače da će biti potpuno zbrisani u potencijalnoj ruskoj invaziji, "im se ne sviđa vole ideja da... bi oni trebali umrijeti".
Upitani o komentarima premijerke Kallas, dužnosnici NATO-a rekli su da savez "ima planove za odvraćanje prijetnji i odbranu svih saveznika, ali nikada ne ulazimo u operativne detalje. Glavni sekretar (Jens Stoltenberg) je jasno kazao da je jačanje odvraćanja i odbrane jedna od ključnih odluka na NATO summitu iduće sedmice".
"Učinit ćemo više kako bismo osigurali da možemo odbraniti svaki pedalj savezničkog teritorija, u svakom trenutku i od svake prijetnje. Prilagodit ćemo strukturu NATO snaga, s više snaga u visokoj spremnosti. Također ćemo imati više raspoređenih borbenih formacija NATO-a kako bismo ojačali borbene grupe na istoku", dodali su.
'Njemački model'
Kallas traži da se vojne trupe, koje bi se sastojale između 20.000 i 25.000 vojnika NATO-a, rasporede svaka u Estoniju, Latviju i Litvu. No, kaže ona, to ne znači da će sve te trupe biti strane ili da moraju biti stalno bazirane u svakoj zemlji. Hiljade estonskih, latvijskih i litavskih vojnika bit će uključene u možda jednu brigadu - sa 3.000 do 5.000 vojnika - stranih vojnika smještenih u zemlji, a s vremenom će se to povećati na dvije brigade, navodi estonska premijerka.
Berlin je predložio "snažnu borbenu brigadu" vojnika u Litvi - koji bi bili dodani njenom sadašnjem bataljonu od oko 1000 vojnika - ali s većinom vojnika baziranim u Njemačkoj, koji bi se u kratkom roku mogli preseliti na Baltik.
"Ne bih bila toliko fokusirana na ove različite modele sve dok omogućuju rezultat da se možemo odbraniti od prvog dana", rekla je Kallas o tzv. njemačkom modelu.
Baltičke zemlje također traže da se postojeća zračna misija sigurnosnog nadzora (Air Policing Mission) u regiji poveća, kako bi se NATO-ovim avionima pružila mogućnost obaranja neprijateljskih borbenih aviona ako bi to bilo potrebno.
Kallas je naglasila da je Estonija "najveći pobornik" ulaska Finske i Švedske u NATO, ali ističe kako se čini malo vjerovatnim da će potez Turske da blokira njihove kandidature za članstvo biti riješen do summita iduće sedmice.
