“Bosna i Hercegovina nema društvo. Ako je društvo neka socijalna cjelina, koherentna, uravnotežena, onda mi to zaista nemamo. To je neka skupina od dva, tri miliona ljudi koja je popucala po etno i klero šavovima”, ocjenjuje sociolog, filozof i politički analitičar Esad Bajtal, za Radio Slobodna Evropa (RSE), sliku bh. društva 25 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma čime je okončan rat u toj državi.
Vlast u BiH, inteligencija i vjerske zajednice, misli Esad Bajtal, nemaju osjećaja za moderno vrijeme.
“Inteligencija je servilna, pragmatski postavljena, gleda svoju korist, služi, također, poput vjerskih zajednica ovim bogovima na zemlji, nalaze opravdanja za sveopštu propast privrede, ekonomije, društva i pokušava učiniti sve da oni ostanu tamo gdje im nije mjesto. A nije im mjesto na vlasti u kojoj su već trideset godina, jer to kažu rezultati njihovog rada, koji je naopak, i njihovog nerada koji je apsolutan”, uvjeren je Bajtal.
On smatra da, kako je Dejtonski mirovni sporazum “proizvod” međunarodne zajednice, te da ga ona treba mijenjati.
Bajtal kaže da građani kao ‘kupci imaju pravo na reklamaciju’, te da su u više navrata i protestima davali do znanja da ‘proizvod nije u redu’.
“Dakle servis nije uspio, izvolite, zamijenite proizvod. Imaš pravo da dobiješ nov proizvod, da nama naprave i uvedu ovdje isto ono što su uveli i napravili u svojim društvima”, zaključuje sociolog Esad Bajtal.
U subotu, 21. novembra se navršavaju pune dvije i po decenije od kako su tadašnji predsjednici BiH, Hrvatske i Srbije - Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, u prisustvu nekadašnjeg državnog sekretara SAD-a Warena Cristophera, parafirali Dejtonski mirovni sporazum u američkom gradu Dejton, čime je okončan rat u BiH.
Potpisan je 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu. Sva trojica potpisnika sporazuma su umrli - Tuđman 1999., Izetbegović 2003., a Milošević 2006. u pritvoru Haškog tribunala gdje mu se sudilo za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Američki diplomata i tvorac Dejtonskog sporazuma Richard Hoolbroke umro je 2010., a Cristopher 2011. godine.
BiH država sa 13 ministarstava zdravstva
Država se sastoji od dva entiteta, Republika Srpska (RS) i Federacija BiH, koju čini deset kantona, od kojih svaki ima vladu i skupštinu. Treći dio države je Distrikt Brčko, zasebna administrativna cjelina koja ima svoju vlast.
Administrativna linija iscrtana Dejtonskim sporazumom dijeli predratne jedinstvene opštine, a nerijetko ljudima prolazi kroz kuće i imanja.
BiH bez državnog ministarstva zdravstva
U zemlji sa 13 ministarstava zdravlja i isto toliko zavoda/fondova za zdravstveno osiguranje (dva entitetska, 10 kantonalnih i jedan u Distriktu Brčko), zdravstveni sistem je pred kolapsom zbog pandemije COVID-19, kako se nerijetko može čuti od zdravstvenih radnika. No, i prije pandemije je bio narušen, što su više puta upozoravali sindikati iz svih dijelova države.
BiH je jedna od rijetkih država svijeta koja nema državno ministarstvo za zdravstvo. Na državnom nivou Ministarstvo civilnih poslova BiH ima poseban odjel za zdravstvo, ali se ono uglavnom bavi administracijom.
„Danas imamo jedan zdravstveni sistem koji je nefunkcionalan u onom smislu u odnosu na jedinstven sistem koji je bio do devedesetih godina, koji je imao organizaciju i subordinaciju od vrha pa do zadnjeg uposlenika u zdravstvu“, ocjenjuje za RSE Bakir Nakaš, infektolog u penziji i bivši direktor Opšte bolnice u Sarajevu.
Naglašava kako je posebno loša rascjepkanost zdravstvenog sistema, koja je dovela do 'nedostatka koordinacije i pravovremenih odnosa’ što se odražava na zdravstvenu uslugu koja treba da bude pružena građanima.
Kao ključnu stvar bez koje zdravstveni sistem ne može pravilno funkcionisati, navodi potrebu za uvođenjem jedinstvene strategije i politike na nivou BiH.
„Prvenstveno jačanje primarne zdravstvene zaštite, specijalističko-konsultativne službe i razvoj bolničkih kapaciteta. Veliki segment privatne prakse se razvio do te mjere da su neke privatne prakse prevazišle kvalitet usluga koje pružaju javne ustanove, stoga je neophodno integrisati i privatnu praksu“, smatra Nakaš.
Određeni pomaci u bh. zdravstvenom sistemu mogu se očekivati transformacijom fondova i ujedinjavanjem cjelokupne organizacije u jedinstvenu cjelinu, kaže on, ali naglašava kako se poboljšanja mogu desiti tek promjenom političke vlasti.
„Nažalost, sadašnja situacija je takva da su centri političke moći preuzeli vodeću ulogu unutar zdravstvenih sistema, nerijetko diktiraju kako će se zdravstvo postavljati i to daje negativne rezultate“, zaključuje dr. Bakir Nakaš.
Prikaz zdravstvenog sistema u BiH (RSE)Na 13 ministarstava iscjepkan i obrazovni sistem
Na 13 ministarstava rascjepkan je i obrazovni sistem, od čega deset na kantonalnom nivou, dva na entitetskom i jedno u Brčko distriktu.
To je samo jedan u nizu problema u bh. obrazovanju, a brojni su oni koji se mogu podvesti pod diskriminaciju i segregaciju, poput slučajeva nepoštivanja prava na jezik ili tzv. „dvije škole pod jednim krovom“ kojih ima 56 u BiH.
U 2019.godini rezultati PISA testiranja pokazali su da je svaki drugi učenik funkcionalno nepismen, čime se BiH našla na 62. mjestu od 79 država u kojima je provedeno ovo najveće svjetsko istraživanje u obrazovanju.
Bosanski i hrvatski jezik za djecu srpske nacionalnosti u Glamoču
Član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik uložio je veto na odluku Predsjedništva za Sporazum o učešću BiH u Programu za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA) 2021. u julu ove godine, a istog mjeseca Skupština Republike Srpske ga je podržala.
Dodik je i takvu jednu odluku proglasio "veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske".
Članom 5 (tačka 2. stav d) Ustava BiH, član Predsjedništva BiH koji se ne slaže sa odlukom Predsjedništva može odluku proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju.
"Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije BiH, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od deset dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka", navodi se u Ustavu Bosne i Hercegovine.
Na državnom nivou Sektor za obrazovanje u Ministarstvu civilnih poslova BiH obavlja poslove koordinacije aktivnosti i razmjene podataka sa domaćim i međunarodnim institucijama.
Profesor na Odsjeku za književnosti naroda BiH Filozofskog fakulteta u Sarajevu i književnik, Nenad Veličković kaže kako ‘obrazovanjem u BiH upravljaju nacionalne stranke koje neće bez velike muke i sile to prepustiti bilo kome drugom'.
I profesor Veličković navodi podijeljenost kao glavni problem u obrazovnom sistemu, koja ‘u sebi krije pravi cilj obrazovanja’.
„A to nije odgoj i priprema mladih ljudi da postanu sposobni, obaviješteni, angažovani, hrabri i odgovorni, da kroz demokratske procese uređuju svoju zajednicu i društvo, nego prosto poslušnici“, kaže za RSE Veličković.
Djeca u BiH uče o devedesetim uprkos embargu
Navodi kako se bosanskohercegovačko obrazovanje 'pretvara da je obrazovanje za tržište', te da se krije iza te kompetitivnosti, a u stvari mu je cilj da odgoji što veći broj 'glasača'.
„Nažalost uspijeva u tome, da taj veliki broj bude dovoljan broj da na svakim izborima među glasačima novih generacija bude onih koji će glasati da se ništa ne mijenja, čak i da bude gore, s opravdanjem da je praktično sve već u ovoj zemlji postignuto time što je ona podijeljena i što unutar njene tri cjeline vladaju neke bezočne elite“, smatra Veličković.
Susret balkanskih lidera u Briselu 16. februara 2020. u Briselu, u večeri kada je najavljeno pokretanje investicionog plana za Zapadni Balkan. Sastanku su prisustvoali i predsednik Evropskog saveta Čarls Mičel (u sredini), te predsednica Evropske komisije Ursula von der Lejn.
Da bi se BiH primakla obrazovnim standardima Evropske unije, on navodi da bi ‘prvi korak bio volja da se to učini’ te objašnjava kako je od međunarodnih organizacija očekivao više.
„Jedno vrijeme sam se naivno uzdao da bi međunarodne organizacije koje ovdje troše ogroman novac na obrazovanje i unapređenje obrazovanja možda mogle izvršiti pritiske da privole vladajuće stranke da počnu da poštuju deklaracije, međunarodne sporazume, sve ono čime su prava djece u svijetu zaštićena, pa da onda i naša djeca ovdje uživaju ta prava, ali jako sam se razočarao“, kaže profesor Nenad Veličković.
Šta je sa ekonomijom u proteklih 25 godina
Zdravo društvo, njegovo zdravstvo i obrazovanje, počiva na zdravoj ekonomiji i razvoju privrede. No, ako je prema izvještaju Evropske komisije korupcija 'rak rana' u zemljama Zapadnog Balkana, a za BiH se navodi da je 'korupcija i dalje rasprostranjena i direktno utiče na svakodnevni život građana', kako onda očekivati ekonomski napredak.
Pljačkaška privatizacija, užasna retorika i kleptokratija, te socijalno raslojavanje, karakterišu ekonomsku sliku bh. društva, navodi za RSE ekonomistica i nekadašnja ministrica finansija RS, Svetlana Cenić.
„Užasna retorika gora čak i od one iz ’96 godine, ako smem da uporedim jer se dobro sećam, doprinosi još većoj nesigurnost, nestabilnosti i nepoverenju u institucije“, kaže Cenić.
Ona naglašava da uz takvu retoriku, bez obzira 'na kojekakve reformske agende, buldožere, reformske agende 2, pisma namere', kako su se zvali ekonomski projekti u posljednje dvije i po decenije, ništa se nije moglo ispuniti, te objašnjava kako se sve pogoršalo od 2006. godine.
„Stagnacija, kočenje i kriziranje posebno se pogoršalo dolaskom Milorada Dodika na vlast 2006. godine, kada je počelo sve sa Harisom Silajdžićem, SDA-om za nabacivanje loptice, pa onda koaliranje sa HDZ-om i ta užasna retorika, ali mi više nikada nismo imali jedan zdrav odnos političkih snaga niti mogućnost da uopšte ekonomija progovori“, ocjenjuje Cenić.
Smatra također kako se, uz lošu statistiku, nakaradno postavljena i nekoordinisana ekonomska rješenja, 'uopšte strašno snaći u Bosni i Hercegovini'.
„A loš kvalitet statistike i dalje šminka stvarnost i ubeđuje ljude da su siti i onda kad su gladni“, ocjenjuje Cenić.
Navodi kako BiH još nije dostigla predratni bruto domaći proizvod, što kako kaže, pokazuje da ‘sve one silne reforme, sve ono što su bila zapravo nametnuta rešenja izvana, ništa nije plod domaće pameti’.
Nefunkcionalna država uništava privredu BiH
Ekonomija je i prije pandemije počela ‘uveliko da stagnira, a kao primjer navodi kako je prošle godine pad industrijske proizvodnje bio 5,5 posto.
Kao izlaz iz lošeg ekonomskog stanja u BiH, vidi u saradnji na svim nivoima vlasti i podsjeća da je u ovih 25 godina, od završetka rata u BiH, bilo i boljih ekonomskih vremena.
„Šta valja činiti, to svi znamo, a znaju i oni koji su radili analizu, ali je nikad nisu objavljivali. Najveći rast pa i razvoj, jer ovde rast ne znači razvoj u uslovima užasne korupcije i kleptokratije, imali smo u periodima kada su vlasti na svim nivoima razgovarale, sarađivale i nije bilo ovakve retorike“, zaključuje Cenić.
U podijeljenom, siromašnom društvu ispaštaju građani.
“Mislim da je to neko društvo koje uopšte nije primjereno življenju čovjeka. Puno je toga što me vrijeđa, prvenstveno odnos prema žiteljima ove zemlje. Vrijeđaju me nacionalističke izjave. Mi smo loši ljudi. Sve je to pokazalo ovo vrijeme”, komentariše bh. društvo u zadnjih 25 godina jedna starija građanka Sarajeva.
Kreiraju li građani BiH, na izborima, takvu političku mrežu koja je usmjerena protiv njih samih i kako to da su toliko nezadovoljni a izborni rezultati neprestano pokazuju ponavljanje istih rezultata?
“Ponavlja se zahvaljujući metodi izbornog inžinjeringa. Nemoguće je, logički, moralno, kako god pogledate, da biraju upravo one koji su ih doveli tu, da su sa najmanjom kupovnom moći u Evropi”, kaže sociolog Esad Bajtal.
On kaže da je ‘BiH bogata zemlja, a država siromašnih građana’ i objašnjava taj apsurd.
“Tako što je naše siromaštvo proizvedeno pljačkom, otimačinom, izbornim inžinjeringom. Sve je prevara, kud god pogledate. Izborni rezultati nisu zbir glasova građana nego zbir izbornog inžinjeringa”, zaključuje on.
Predstavnica Z generacije u BiH poznatije kao ‘dejtonska generacija, Amila Omanović rođena 1995. odgovorila je na pitanje – Šta je to što ima generacija Z u razvijenom svijetu, za razliku od naše, dejtonske?
“Ono što mi prvo pada na pamet jeste da kažem: Sve!”
